Financijsko tržište je bilo pred krahom. Silne milijarde pomoći, nacionalizacija banaka, velika volatilnost na tržištu kapitala, sve je to rezultat jedne od najvećih kriza koja je zadesila financijski svijet. Koliko je kriza ozbiljna pokazuje primjer Islanda koji se nalazi pred bankrotom. Islandska kruna je u jednom danu pala s 130 na 210 za euro, da bi se državnom intervencijom vratila na 130. Islandska vlada napominje kako će vraćanje postojećih dugova biti vrlo teško ili gotovo nemoguće, te moli za financijsku pomoć diljem Europe.
U pokušaju da zaustave i ublaže najžešću globalnu krizu najvažnije središnje banke su putem tele-konferencije dogovorile smanjivanje kamatne stope. Središnje banke euro zone, SAD-a, Velike Britanije, Švicarske, Švedske i Kanade su spustile referentne kamatne stope za 50 b.p. Tako je kamatna stopa na dolar sada 1,50 posto, najniža razina u posljednje četiri godine, na euro 3,75 posto, a na britansku funtu 4,50 posto. Ovaj potez je pozdravljen od strane Međunarodnog monetarnog fonda uz opasku da će najvjerojatnije biti potrebna dodatna smanjivanja kamatnih stopa. Ovom jedinstvenom akcijom središnje banke su dale jasan signal tržištu da im je u ovom trenutku najvažnije izbjegavanja recesije, dok je inflacija u drugom planu.
U SAD-u je unatoč tome što je Kongres prihvatio paket mjera vrijedan 700 milijardi dolara tržište vrijednosnica u strašnom padu. U 2008. godini broj nezaposlenih je dosegnuo gotovo 800,000 ljudi. Tržište komercijalnih zapisa, koje je najjednostavniji način zaduživanja kompanija na Wall Streetu, se raspalo. Količina dolara koje poslovne banke posuđuju od Federalnih rezervi je na najvišim razinama u povijesti, te u prosjeku iznosi oko 370 milijardi dolara dnevno.
Hrvatska narodna banka je na tjednoj obrnutoj repo aukciji plasirala poslovnim bankama 4,9 milijardi kuna što je najviša razina u posljednjih godinu dana. Vagana kamatna stopa po kojoj je HNB plasirala novac iznosi 6,00 posto. Na taj način HNB pokušava ublažiti probleme s likvidnošću poslovnih banaka nastalih zbog preuzimanja INA-e od strane MOL-a, ali i nedavne odluke HNB-a da se gotovina u blagajnama više ne može koristiti u obračunu kunske obvezne rezerve, što na razini čitavog sustava iznosi oko 2,6 milijardi kuna. Unatoč ovako izdašnoj revers repo aukciji kamatna stopa na kunske pozajmice je i dalje vrlo visoka, te se kreće iznad 10 posto.
Drugi potez kojim je Hrvatska narodna banka poboljšala likvidnost poslovnih banaka je bilo ukidanje granične obvezne pričuve koju su banke izdvajale za svako inozemno zaduživanje. Tako će poslovne banke u Hrvatskoj ponovno dobiti na raspolaganje oko 355 milijuna eura i 130 milijuna američkih dolara.