Prošloga tjedna dolar je izgubio na vrijednosti u odnosu na sve važnije valute. Analitičari predviđaju da će dolar još neko vrijeme slabiti i to maksimalno do razine 0.9230 za euro. Inače, dolar je u odnosu na euro pao na najnižu razinu u proteklih šest mjeseci, te se je za jedan euro trebalo izdvojiti 0,92 dolara. Razlozi se nalaze u nešto slabijim ekonomskim pokazateljima, ali i u smanjenom interesu za kupovinu američkih vrijednosnih papira (priča oko američkog deficita). Od ekonomskih pokazatelja u SAD objavljenih prošlog tjedna izdvojeno je povećanje tvorničkih narudžbi tijekom ožujka za 0,40%. Ono što analitičari posebno prate i što smatraju barometrom koji pokazuje razinu gospodarske aktivnosti je potrošnja na strojeve i računalnu opremu, a taj oblik potrošnje je tijekom ožujka bio u padu i to za strojeve 1,20%, te za računala 1,90%. Iz ovih podataka analitičari su zaključili kako su američka poduzeća vrlo oprezna kada je riječ o kupnji nove opreme, odnosno još uvijek nisu sigurna da li je recesija u gospodarstvu završila. Prema podacima Ministarstva rada SAD-a nezaposlenost je u travnju ove godine narasla iznad tržišnih očekivanja (5,80%) na 6,00%, najvišu razinu još od kolovoza 1994. godine. Američko gospodarstvo raste, no prema sadašnjoj situaciji teško će se ponoviti rast iz prvog kvartala ove godine od 5,80% g/g. Zbog toga i zbog situacije na tržištu rada očekivanja o skorom podizanju kamatnih stopa na dolar su bitno smanjena. U eurozoni indeks menađera nabave narastao je prema očekivanjima u ožujku na 50,7. Indeksom je obuhvaćeno 2.500 velikih poduzeća koja čine gotovo 92% ukupne industrijske proizvodnje eurozone. Indeks je porastao zbog povećane potražnje za robom široke potrošnje i zbog povećanja narudžbi za izvoz u država izvan eurozone. Od zemalja obuhvaćenih indeksom jedino se još Njemačka i Austrija nalaze ispod razine od 50. Naime, za vrijednost indeksa ispod 50 smatra se da gospodarska aktivnost stagnira ili se smanjuje, dok za vrijednost iznad 50 se smatra da predstavlja gospodarski rast. Unatoč boljem poslovnom okruženju u eurozoni većina poduzeća još uvijek smanjuje broj radne snage, pa je tako indeks zaposlenosti eurozone u ožujku narastao s 47,0 na samo 47,6. Analitičari to objašnjavaju na način da poslodavci nevoljko zapošljavaju nove radnike zbog toga jer još uvijek nisu u potpunosti sigurni u oporavak gospodarstva eurozone. Kao drugi razlog smanjenom zapošljavanju navodi se porast cijena sirovina i nafte koji se koriste u proizvodnji, čime povećavaju troškove proizvodnje, odnosno poskupljuju finalni proizvod. Tako je indeks cijena eurozone porastao u travnju s 47,9 na 53,9 što predstavlja najveći skok od veljače prošle godine, a sam pomak indeksa iznad razine od 50 obilježava promjenu trenda cijena iz deflatornog u inflatorno kretanje. Tenzije na Bliskom istoku, te zabrinutost zbog štrajkova i političkih izbora u eurozoni, za investitore su pojačale ulogu franka kao "sigurne luke", zbog čega je i ojačao u odnosu na euro i na dolar. Švicarska centralna banka prošlog je tjedna smanjila kamatne stope na franak za pola postotna poena kako bi usporila jačanje domaće valute koje prijeti švicarskom izvozu i gospodarskom rastu zemlje. Kamatna stopa na švicarski franak sada iznosi 1,00-1.25%. Time je Švicarska postala jedina od značajnijih svjetskih ekonomija u kojoj se kamatna stopa smanjuje u vrijeme kada većina analitičara očekuje rast svjetskog gospodarstva i rast kamatnih stopa. Ove godine kamatne stope su povećane u Švedskoj, Novom Zelandu i Kanadi. Prema najavama iz Hrvatske narodne banke kuna će i nadalje biti stabilna, čitaj oko 7.40 za euro.