Osnovna funkcija kralježnice je da drži naše tijelo uspravno. Znanstvenici koji se bave gravitacijom i drugim fizikalnim pitanjima znaju dobro koliko je potrebno uložiti energije da se takav položaj zadrži što je moguće duže
Danas smo odabrali spomenuti jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice. Prema nekim autorima, barem jednom u životu 80% ljudi ima problem s križoboljom. Prije nego objasnimo nastanak križobolje, želio bih dati samo nekoliko anatomskih i funkcionalnih podataka o kralježnici.
Osnovna funkcija kralježnice je da drži naše tijelo uspravno. Znanstvenici koji se bave gravitacijom i drugim fizikalnim pitanjima znaju dobro koliko je potrebno uložiti energije da se takav položaj zadrži što je moguće duže. Kroz kralježnicu prolazi moždina koja živčanim vlaknima povezuje mozak i čitavo tijelo. Tu postoje vlakna koja od periferije šalju informacije mozgu koji ih obrađuje, a onda, opet preko vlakana koji idu od mozga ka periferiji, šalje zapovijedi.
Kralježnicu sačinjavaju 33-34 kralješka. To su koštane strukture koje su povezane s ligamentima i mišićima, a među njima se nalaze elastični vezivni jastučići (diskovi). Diskovi imaju funkciju da omoguće pokrete u kralježnici (naprijed-nazad, okretanje, lijevo desno) i da amortiziraju vertikalne sile koje djeluju na kralježnicu. Kao što vidite i nakon jednostavnog objašnjenja anatomije i funkcije kralježnice, to je vrlo složen sustav koji traži i stalnu brigu i dosta rada na prevenciji, o čemu ćemo nešto reći kasnije. Posebno slabe točke na kralježnici su vratni dio i prijelaz grudnog dijela kralježnice na slabinski dio (križa). Općenito govoreći, to su oni dijelovi koji se nalaze između pokretnih i stabilnih dijelova kralježnice. Objašnjenje toga je da se na tim mjestima stvaraju jake sile koje dovode do oštećenja strukture i funkcije kralježnice.
U ovom članku spomenut ćemo samo osnovne uzroke nastanka problema s križima (i ostalim dijelovima kralježnice).
Prvo i osnovno je prekomjerno opterećenje kralježnice. To znači da križa opteretimo podizanjem velike težine, što onda dovodi do promjena u strukturi osjetljivih dijelova kralježnice, prvenstveno križa. Držanje kralježnice u neprirodnom položaju (dugo sjedenje, pognuto držanje i slično) dovodi do promjena u strukturi, a samim i time i u funkciji, što rezultira smanjenom funkcijom i bolovima. Bolovi nastaju kada dijelovi kralježnice (kralježak i diskovi) vrše pritisak na leđnu moždinu.
Sve ovo smo spomenuli da bi shvatili koliko je bitno prevenirati takve promjene u građi i funkciji kralježnice.
Ono što trebamo učiniti je upoznati mogućnosti tjelesnog opterećenja kralježnice i sukladno tome i regulirati opterećenje iste. Drugo, veoma bitno, je poraditi na pravilnom držanju kralježnice koje će omogućiti manje opterećenje slabijih točaka.
Treće, osnažiti mišiće koje preko vezivnog tkiva drže kralježnicu. Vrlo je bitno barem svaki dan prošetati 15 do 30 minuta. U suglasju za stručnjacima naučiti vježbe koje trebamo raditi svaki dan. Bez ovoga nije moguće održavati funkciju kralježnice u optimalnim granicama.
Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na[email protected]
