Originalno, kuglof je bio kolač siromaha, no u 19. stoljeću postaje prihvatljiv za sve slojeve društva zahvaljujući habsburškom caru Franji Josipu koji ga je obožavao i tražio da mu se priprema za doručak
Gugelhupf, Bundt cake, kouglof, bábovka, guguluf, šarkelj, samo su neki od naziva za ono što mi poznajemo kao kuglof, kolač pečen u rebrastom kalupu, u obliku prstena s rupom u sredini.
Povijest ovog kolača karakterističnog oblika počinje prije više od dvije tisuće godina. Na arheološkom nalazištu rimskog vojnog logora u okolici Beča pronađen je kalup koji se smatra ranim prototipom današnjeg kalupa kakvog poznajemo. Vjeruje se kako su ga Rimljani rado pripremali jer im je ovaj okrugli kolač zlatno žute boje simbolično predstavljao rotirajuće sunce.
U 15. stoljeću kuglof postaje popularan u Francuskoj, Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji. Originalno, kuglof je bio kolač siromaha, no u 19. stoljeću postaje prihvatljiv za sve slojeve društva zahvaljujući habsburškom caru Franji Josipu koji ga je obožavao i tražio da mu se priprema za doručak.
Danas njegovo porijeklo svojataju dvije nacije, Francuzi i Austrijanci. U Francuskoj, u gradu Ribeauvillėu se svake druge nedjelje u srpnju odvija Festival kuglofa (Fête du kougelhopf), a poseban specijalitet je kuglof od dizanog tijesta s grožđicama. Navodno su kuglof u ovaj gradić donijela Tri kralja.
U Beču se, pak, osjetio utjecaj Otomanskog carstva i kada su Turci konačno pobijeđeni, na stolovima se često mogao vidjeti kolač u obliku turbana. Taj fini kolač uskoro je postao popularan u kavanama, koje su svojom pojavom izazvale pravi hit - uz topli napitak jeo se fini kolač od dizanog tijesta.
Pretpostavlja se da je upravo iz Beča kuglof došao u Hrvatsku gdje se u prvim kuharicama povezuje s Božićnom tradicijom. Ukrašavan je jabukom s utaknutim novčićima, kao izraz želje za prosperitetom u nadolazećoj godini. Kuglof je zapravo slatki kruh prozračnog tijesta napravljen s kvascem, mlijekom, maslacem i jajima.
Uz uobičajene sastojke kuglof može sadržavati i grožđice, orahe, koricu limuna i naranče, bademe, smokve..
Danas kuglofom nazivamo sve kolače napravljene u izbrazdanom kalupu, čak i one koji ne sadrže kvasac nego samo prašak za pecivo, sodu bikarbonu i snijeg od bjelanjaka.
Ovaj kuglof je savršen kasno ljetni desert koji u sebi sadrži najdražu ljetnu povrtnicu, tikvicu, uz dodatak cimeta koji priziva jesen.
SASTOJCI:
- 375 g glatkog brašna
- 200 g šećera
- 3 jaja
- 200 g krem sira
- 250 g tikvice
- 1 prašak za pecivo
- 1 žličica cimeta
- prstohvat soli
- 200 g maslaca
- 60 g šećera
- 2-3 žlice cimeta
- 60 g šećera u prahu
- prstohvat cimeta
- 1-2 žlice mlijeka
PRIPREMA:
Zagrijte pećnicu na 180°C. Kalup za kuglof namastite s maslacom i posipajte brašnom. Maslac otopite. U jednoj posudi promiješajte brašno, prašak za pecivo, žličicu cimeta i sol.
Jaja pjenasto umiksajte sa šećerom, dodajte sir, otopljeni maslac i promiješajte. U tu smjesu dodajte suhe sastojke i promiješajte. Dodajte naribane tikvice i umiješajte.
Promiješajte 60 g šećera s cimetom.
Pola smjese izlijte u kalup, posipajte sa smjesom šećera i cimeta, pa iznad dodajte drugi dio smjese. Pecite kuglof na 180°C oko 60 minuta ili dok vam ubodena čačkalica ne izađe suha.
Kada se gotov kuglof ohladi, izvadite ga iz kalupa i ukrasite glazurom koju ćete napraviti tako da promiješate šećer u prahu s prstohvatom cimeta i malo mlijeka.
