24.05.2007.
Liberalizacija tržišta obveznih osiguranja
O (predstojećoj) liberalizaciji tržišta obveznih osiguranja, međju kojima je sigurno najznačajnije i najinteresantnije osiguranje od odgovornosti za štete uzrokovane motornim vozilom trećim osobama, prvi su progovorili mediji, ističući u naslovima nevažne, ali privlačne teme tipa utjecaja rizika plave frizure ili boje vozila na premiju osiguranja. Negativnu tendenciju napisa valjalo je usmjeriti ka kreativnoj raspravi o budućnosti obveznih osiguranja, što je Hrvatski ured za osiguranja učinio na najbolji mogući način: organizirao je medjunarodni okrugli stol o obveznim osiguranjima u liberaliziranom tržištu. Doveo je goste iz inozemstva koji su reprezentirali tri grupe zemalja koje su prošle put liberalizacije, ali sa sasvim različitim učincima. Nazočnost na okruglom stolu predstavnika Ministarstva financija, nadzornog tijela- HANFA-e, pravobranitelja osiguranja, predsjednika saveza udruga za zaštitu potrošača, Hrvatskog auto kluba, Centra za vozila Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, predsjednika i članova uprava svih osiguratelja (osim Zagreb osiguranja) i mnogobrojnih medija - pokazala je da je tema doista interesantna i za širu javnost, a ne samo za osigurateljnu. Uostalom, kad smo o temi liberalizacije diskutirali pred gotovo dvije godine, prigodom donošenja novog Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, bilo je prijedloga da liberalizacija stupi na snagu odmah, dakle, 1. siječnja 2006.g. Pobijedila je struja koja se zalagala za odgodu, za prijelazni rok od 2 godine, koji bi se iskoristio za obuku osiguratelja nenaviklih na slobodno formiranje uvjeta i cjenika osiguranja, ali i za pripremu (vozačke ) javnosti na nove okolnosti u kojima premije ne bi trebale sličiti kao jaje jajetu. Ovaj okrugli stol je pokazao da je odluka bila ispravna i da zaista javnost treba odgojiti i pripremiti za liberalizaciju. Pokazalo se na iskustvu koje su prenijeli strani gosti (Grčka, Austrija i Slovenija) da je liberalizacija vraški ozbiljna stvar s kojom se ne smije igrati. Uostalom, zašto ponavljati put koji je netko pred nama već prošao? Zašto ne koristiti stečena iskustva na pogreškama ili uspjesima drugih? A iskustvo Grčke pokazuje da je liberalizacija shvaćena kao damping, kao laissez faire, dovela do urušavanja sustava zaštite trećih osoba oštećenih u prometu. Iskustvo Austrije pak da je osmogodišnje lutanje s dampingom cijena bio uzaludan posao, jer se krug zatvorio tamo gdje je i počeo, usput uzrokujući 400 milijuna eura gubitaka, koje je kasnije bilo nužno pokriti povećanom premijom. Slovenci (opet !) su to valjda shvatili na vrijeme i njihova liberalizacija je protekla kao evolucija, bez većih potresa, očuvavši sustav i postavivši ga na zdrave noge slobodne utakmice bez gluposti. Zaključci doneseni na okruglom stolu ukazuju da su i kod nas svi akteri (osiguratelji prvenstveno) svjesni o čemu se radi: liberalizacija od 1. siječnja 2008.g. - da, ali provedena mudro i oprezno, što u prijevodu znači " uz poštivanje pravila struke" i zadovoljenje interesa triju strana iz posla osiguranja : a) vozača-osiguranika (premija koja će biti pravična, adekvatna riziku kojega prenosi na osiguratelja), b) oštećenih osoba (premija koja će biti dostatna za pokriće šteta i osiguranje brzog i efikasnog dobivanja naknade štete iz prometne nezgode) i c) osiguratelja (premija koja će pored pokrića šteta omogućiti i ostvarenje profita). lak posao? Nipošto. Ali, optimizam nakon diskusija na okruglom stolu nije bez osnove.
Izdvojeni članci
Porezi i financije
Što donosi novi porez na nekretnine u 2025. godini?
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez
Radno pravo
Promjene u Zakonu o tržištu rada
Na 32. sjednici Vlade RH predložene su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Ove reformske mjere donose nekoliko ključnih promjena koje bi trebale poboljšati situaciju za nezaposlene
Radno pravo
Povećanje bruto plaća u 2025. godini
U 2025. godini očekujemo značajno povećanje minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, s dosadašnjih 840 eura na 970 eura