Mirno je ovih dana na deviznom tržištu. Jedino su argentinska i turska kriza malo uzbudili duhove, ali i o tome se manje govori. Kriza u Turskoj je duboka i nikako se ne može pronaći prava formula jer nedostaje političke potpore i političke sigurnosti. Turska lira i dalje je u slobodnom padu i sada koketira s razinom 1.5 milijuna lira za 1 dolar. Prije nekoliko mjeseci turska lira vrijedila je točno dvostruko. Za 1 dolar moglo se dobiti 600 do 700 tisuća lira. Ovaj pad vrijednosti lire ide na štetu eura s obzirom da su mnoge turske banke u tijesnoj vezi s europskim bankama. Val bankrota zahvatio je tursko bankarstvo i samo rijetki preživljavaju. Mnoge europske banke stoga strijepe kako će se sve ovo u Turskoj završiti. U isto vrijeme, španjolske banke s puno straha gledaju prema Južnoj Americi, točnije prema Argentini. Ekonomska kriza se produbljuje, analitičari tvrde da su šanse 50:50, da Argentina neće moći vratiti dugove. S obzirom da su europske banke mnogo veći kreditori Argentine nego američke banke, to je još jedan uteg oko vrata eura. Kako bilo, euro se još uvijek drži oko razine 85 američki centi. Trenutačno je u opsegu 84,50-86,50 američkih centi i svaki izlazak iz tog opsega pokazat će daljnji smjer kretanja europske zajedničke jedinice. Iako se euro još uvijek nalazi u silaznom trendu, analize pokazuju da na ovim razinama stvara bazu za napredovanje prema razini 90 centi. Američki statistički pokazatelji govore o daljnjem padu bruto-nacionalnog dohotka, a nezaposlenost je počela rasti. Recesija američkog gospodarstva još bi se jednom mogla proširiti i na azijske zemlje te u Europu. Za sada još je uvijek ograničen utjecaj zaostajanja američkog gospodarstva na ostale kontinente, ali ukoliko SAD dublje zarone, kriza bi mogla postati globalna. A znakovi krize sve su jasniji. Američki burzovni indeksi opet nazaduju, gospodarstvo i farmeri bude se da je dolar prejak, a ministar financija O'Neil tvrdi da oni ne odustaju od politike jakog dolara. Neki analitičari smatraju da Amerikanci odustaju od politike jakog dolara, samo što to ne žele javno priznati. U svakom slučaju, očekuje se rasplet već slijedećeg kvartala, koji će pokazati što će se zapravo dogoditi. I dalje dugoročne analize govore o gubitku vrijednosti dolara prema svim važnijim valutama, izuzev možda prema japanskom jenu. Švicarski franak ponovno je ojačao, prvenstveno prema dolaru, a onda i prema ostalim valutama. Previše je špekulanata prodalo švicarsku valutu, te kad su prvi počeli zatvarati "kratke" pozicije u francima, ne bi li realizirali profit, lavina je krenula. Tome je pridonijelo i produbljavanje krize u Turskoj i Argentini te je sve više onih koji su spas potražili u neutralnoj valuti. Stoga je franak ojačao i prema euru sve do razine 1.51 franaka za 1 eur. Britanska funta ponovno je izgubila na vrijednosti prema dolaru i ponovno se tržila ispod razine 1.40 dolara za funtu. U odnosu na euro, funta stoji mnogo bolje te se za 1 euro dobiva 60-61 penija. Kako bilo, kratkoročno se funti ne piše dobro i izgledi su da dodatno izgubi na vrijednosti. Kanadski dolar i dalje je u uskom opsegu prema američkom dolaru i kreće se sada oko razine 1.53 "kanađana" za 1 "amerikanca". Australski dolar još se uvijek održava iznad razine 50 američkih centi, ali treba upamtiti da je to valuta koja ima veliki potencijal rasta. Hrvatska kuna približava se "tehničkoj razini" 3,63 kune za 1 njemačku marku na kojoj bi se trebala zadržati neko vrijeme. S obzirom da je ljeto, da priljevi od turizma pritječu, samo Hrvatska narodna banka učestalim intervencijama može zadržati kunu od daljnjeg napredovanja prema razini 3.5 za 1 njemačku marku. Za sada smo vidjeli samo 1 intervenciju većeg obima, ali se čini da to nije dovoljno. Stoga je za očekivati ponovno pojavljivanje HNB na tržištu i nešto usporeniji rast vrijednost kune.