• Moguće su nezgode, nesretni slučajevi, lomovi, koji nemaju trajnih posljedica po funkcije nekog organa, pa samim time takav osiguranik nema pravo na isplatu osigurnine predviđene za slučaj trajne invalidnosti

Sin naše čitateljice T.Z. ide u šesti razred osnovne škole. Škola je ugovorila s osigurateljem X kolektivno osiguranje učenika, čiji su roditelji pristali platiti premiju osiguranja. Osiguranje se odnosi na posljedice nesretnog slučaja. Dijete je u nekom naguravanju u školskom dvorištu, za vrijeme stanke, nezgodno palo na ulaznim stepenicama i slomilo lijevu ruku.

Nakon završetka liječenja T.Z. se obratila osiguratelju i predala mu sve potrebne dokumente vezane uz samu nezgodu (potvrda škole, polica osiguranja, liječnička dokumentacija ). Osiguratelj je u vrlo kratkom roku odgovorio da „…nema pravo na isplatu naknade, jer iza povrede lijeve ruke nisu ostale nikakve posljedice.“

„Zar prijelom lijeve ruke, čija je sanacija trajala preko dva mjeseca nije dovoljna osnovica za priznavanje prava na ionako malu osigurninu po osiguranju učenika od posljedica nesretnog slučaja? Što onda osiguratelj uopće pokriva i zašto se osiguravamo?„ pita T.Z.

Da bismo utvrdili tko je u pravu, roditelj ili osiguratelj, moramo pogledati što piše u uvjetima osiguranja školske djece od posljedica nesretnog slučaja. U priloženim uvjetima osiguratelja X, a tako je kod svih naših, a i inozemnih osiguratelja, točno je definirano što je to „nesretni slučaj“. To je događaj koji djeluje naglo, neočekivano, uglavnom izvana  i protiv volje osiguranika na tijelo osigurane osobe i koji ima  za posljedicu „smrt ili  trajni invaliditet osigurane osobe“.

Ono što se dogodilo učeniku zasigurno ispunjava neke uvjete navedene u definiciji pojma nesretnog slučaja: dogodilo se protiv volje osiguranika, djelovalo je neočekivano i naglo na tijelo učenika, djelovalo je izvana (naguravanje). Međutim, taj događaj nema svojstvo nesretnog slučaja u smislu ugovora o osiguranju, jer bi događaj – pored navedenih karakteristika – morao imati i ugovorom predviđene posljedice  – dakle, ovdje, smrt ili trajni invaliditet. Trajni invaliditet se također definira uvjetima osiguranja: potpuni ili djelomični, trajni  gubitak nekog organa ili funkcije toga organa.

Kako je, prema mišljenju liječnika  i temeljem dokumentacije o liječenju, prijelom ruke zarastao bez ikakvih trajnih posljedica po funkciju te ruke, događaj  ne ispunjava uvjete koje mora imati slučaj koji bi se podveo pod definiciju „nesretan slučaj„ u smislu ugovora o osiguranju. Dakle, moguće su nezgode, nesretni slučajevi, lomovi, koji nemaju trajnih posljedica po funkcije nekog organa, pa samim time takav osiguranik nema pravo na isplatu osigurnine predviđene za slučaj trajne invalidnosti uzrokovane nesretnim slučajem.