-
Kad se pregleda sadržaj najnovijeg Zakona (147 članova!), onda se čovjek s pravom pita: što je sad to? Je li trebalo donijeti potpuno novi Zakon ili bar pročišćeni tekst Zakona iz 2005. i njegovih kasnijih izmjena kako bi se omogućilo običnim smrtnicima lakše snalaženje u inače nerazumljivom propisu
U Narodnim novinama br. 82. od 3. srpnja 2009. g. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju. Tim Zakonom izmijenjeni su Zakon o osiguranju iz 2005. g. ( Narodne novine br. 151/2005) i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o osiguranju (Narodne novine br. 87/08 ). U ovoj hiperprodukciji "proeuropskih" propisa koje štanca naša Vlada a zdušno prihvaća Sabor, reći ćete -ništa čudno!
Međutim, kad se pregleda sadržaj najnovijeg Zakona (147 članova!), onda se čovjek s pravom pita: što je sad to? Je li trebalo donijeti potpuno novi Zakon ili bar pročišćeni tekst Zakona iz 2005. i njegovih kasnijih izmjena kako bi se omogućilo običnim smrtnicima lakše snalaženje u inače nerazumljivom propisu?
Čemu uopće ovaj Zakon? A onda mi pada na pamet: pa da! Taj zakon nam je na jesenjim Danima hrvatskog osiguranja obećao visoki dužnosnik Ministarstva financija. Iz njegove najave u to vrijeme nismo shvatili o čemu se radi, kakav novi zakon obećava, što će biti u tom novom zakonu, jesu li uvaženi prigovori struke... Govorio je o nekom povjerenstvu koje ima za cilj izraditi "pročišćeni tekst zakona"(sic!), a u kojemu će biti i brojniji predstavnici struke. Doista, gospodin je održao obećanje.
Dobili smo novi propis koji ne sadrži ništa novoga, odnosno, sadrži popis pravopisnih i gramatičkih pogrešaka iz prijašnjih tekstova Zakona o osiguranju i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju. Tako se 90% odredbi ovoga novoga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju bavi problemom koji nije bitan za samu struku osiguranja (primjerice: otjecanje postaje odljev, lokalizacija - alokacija, organizirano - uređeno, Europski gospodarski pojas - Europski gospodarski prostor, sadrži - preuzima, izručiti - staviti na raspolaganje, obuhvatiti - sadržavati, odluka - rješenje ( što nije baš isto ), itd. ).
Nije loše konačno imati dokaz da je predlagatelj Zakona o osiguranju iz 2005. g. i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju iz 2008. g. te zakonske propise poslao na prihvaćanje u Sabor kao šporkopis, a što je Sabor i prihvatio . Međutim, to smo znali i prije. Zbog toga nije trebalo donositi izmjene i dopune, koje su same sebi svrha. Nadali smo se da će predlagatelj čuti prigovore struke, raspraviti ih (na obećanom povjerenstvu) i odlučiti o njima važući dobre i loše posljedice izmjena i dopuna (a bilo je ozbiljnih primjedbi, kao što su primjedbe na rješidbe glede slobode ulaganja pričuva, licenci za posredovanje i zastupanje u osiguranju, stanica za tehnički pregled, banaka kao zastupnika, HZZO-a kao povlaštenog prodavatelja privatnih zdravstvenih osiguranja, aktuara, obrazovanja kadrova u osiguranju, informiranja, itd. ).
Istina, predlagatelj je ubacio izmjene i dopune nekih odredbi koje usklađuje s EU pravom (a koje će stupiti na snagu kad postanemo članica EU). Ali i jednu dosta značajnu koja ne čeka ulazak u EU: osiguratelji više nisu dužni "oblikovati imovinu za pokriće tehničke pričuve ...tako da vrijednost imovine za pokriće tehničke pričuve mora u svakom trenutku biti jednaka visini traženog pokrića " (brisani st. 2. čl. 114. Zakona iz 2008. g. Razlog brisanja? Da pogađamo?) Suštinskih, dobrodošlih promjena - nema. Stoga smo ostali zbunjeni najnovijim uratkom, koji bi trebao biti korak naprijed, a ne tapkanje u mjestu. A ako smo mi zbunjeni, tko je u toj raboti - lud?