Nedavno su stručnjaci Centra za globalna energetska istraživanja izjavili kako je OPEC izgubio na kredibilitetu kao jamac stabilnosti cijena nafte. Još u proljeće, utjecaj OPEC (Organizacija država izvoznica nafte) bio je prilično jasan budući da je Saudijska Arabija (najveća izvoznica nafte) najavila povećanje proizvodnje i zaliha. Cijena je ubrzo pala sa 58 na 48 dolara za barel (1 barel = 159 litara). To je bilo prije nekih mjesec dana. Danas je nafta opet oko 60 dolara za barel. Zašto je cijena nafte opet porasla? Na tržištu ne nedostaje nafte, čini se kako je sva potražnja zadovoljena, čak neki analitičari govore kako će u nadolazećim godinama tržište biti prezasićeno naftom, odnosno da nema potrebe za zabrinutošću. Spomenuti analitičari navode podatak da je u razdoblju od pet godina moguće dignuti dnevnu proizvodnju nafte za 16 milijuna barela. Danas se proizvodi oko 85 milijuna barela nafte dnevno. Današnja cijena nafte može se objasniti kroz određeni vid pohlepe članica kartela, kroz uska grla u rafinerijama koje ne stignu preraditi svu naftu, te nešto jačom potražnjom. Samo Saudijska Arabija ima još neiskorištenih kapaciteta što stavlja cijelo svjetsko tržište naftom u vrlo nepovoljnu situaciju. To napominju i trgovci naftom koji zbog toga traže dodatnu premiju za rizik budući da je cjelokupna ponuda nafte ovisna o jednoj državi. Nedavno su predstavnici OPEC u Beču dogovorili povećanje službenih proizvodnih kvota za 500.000 barela dnevno, no to je bilo samo mazanje očiju javnosti jer su države OPEC već tada bitno premašivale službeno dozvoljene izvozne kvote. U principu tom se odlukom nije povećala ponuda nafte na tržištu, što je dovelo do određene zabrinutosti. Službene svetske rezerve nafte iznose 1,19 tilijuna barela. Preko 60 posto rezervi je na srednjem istoku. Procijenjuje se da Saudijska Arabija ima 260 milijardi barela rezervi, odnosno 22% od ukupnih svjetskih rezervi. To je najveći pojedinačni udio jedne države u ukupnim svjetskim rezervama. No, ukoliko nastave prerađivati naftu dosadašnjim tempom Saudijska Arabije će brže potrošiti svoje rezerve (za 68 godina) od recimo Irana (za 89 godina). Iran ima procijenjene rezerve od 130 milijardi barela. Izvan regije srednjeg istoka najveće rezerve imaju Rusija i Venezuela, svaka po 6 posto ukupnih rezervi. Drugi faktor koji na određeni način utječe na cijenu nafte su rafinerije članica OPEC koje uživaju u visokim maržama. Te rafinerije proizvode destilate s visokom količinom sumpora, dok većina kupaca traži čiste destilate ili destilate s vrlo niskim razinama sumpora. U međuvremenu tržište očekuje da će dotične rafinerije započeti potrebna investiranja u postrojenja kako bi zadovoljili potražnju. Na kraju, zadnji faktor koji utječe na uzlazni trend cijene nafte je potražnja. Kina godišnje povećava potražnju za naftom za približno 15 posto. Analitičari predviđaju kako je ključna razina na kojoj prijeti usporavanje svjetskog gospodarstva tek na 85 dolara za barel. Do tada se ne očekuje bitnije smanjivanje potražnje za naftom, tako da ćemo najvjerojatnije vidjeti naftu i na toj razini.