Manjak komunikacije između (budućeg) ugovaratelja osiguranja i osiguratelja, bolje rečeno njegovog agenta- zastupnika, o sadržaju ugovora o osiguranju u pravilu dovodi do kasnijih nesuglasica, koje zaista nisu bile potrebne. Tako nam čitatelj Z.T. piše da je osigurao "potpuni kasko svoga vozila Opel Astra " i da je, nakon izvjesnog vremena, imao lakšu štetu kod parkiranja, koju je osiguratelj procijenio, uputio ga u servis, koji je izvršio popravak, ispostavio račun u iznosu od 8.345,00 kuna. Osiguratelj je vrlo korektno i brzo isplatio odštetu, uz prethodno odbijanje franšize od 3.000,00 kuna, koliko je ugovorom o osiguranju bilo ugovoreno. No, par mjeseci iza toga, imao je opet vrlo sličnu štetu. Ali, sada slijedi iznenađenje : osiguratelj odbija franšizu, plaća razliku servisu, a od čitatelja traži " nadoplatu premije od 30 % s naslova malusa ". Čuo je, kaže za malus kod obveznog osiguranja, ali ne i kod kasko osiguranja. I, što je još gore, osiguratelj mu je protumačio da će se kod eventualno novih šteta taj malus još i povećavati. Da je naš čitatelj pročitao uvjete za kasko osiguranje osiguratelja s kojim je sklopio ugovor o osiguranju, lijepo bi vidio da i kod kasko osiguranja postoji malus. Prema uvjetima iz konkretnog slučaja, " osiguraniku koji zaključuje potpuno kasko osiguranje …premija osiguranja se povećava (malus) ako je u tekućem razdoblju prijavio dvije ili više šteta. Malus se obračunava na iznos osnovne premije osiguranja uvećan za možebitne doplatke i umanjen za možebitne popuste za osigurateljno razdoblje u kojem su štete nastale i naplaćuje se prilikom likvidacije štete." Povećanje premije - malus iznosi kod druge štete - 30%, kod treće štete - 50%, kod četvrte štete 100%, kod pete i svake daljnje štete - 200% od premije. Svrha malusa, kao i franšize, jeste utjecati na ponašanje osiguranika, stimulirati njegovo nastojanje da do štete ne dođe, obeshrabriti ga kod prijavljivanja učestalih manjih šteta. Naime, kod kasko osiguranja broj djelomičnih šteta, koje osiguranik ima pravo prijaviti i po njima dobiti isplatu naknade iz osiguranja, nije ograničen. Malus je, dakle, korektiv za učestalost prijava šteta, vezan isključivo za njihov broj. Mnogi osiguranici će, sigurno, kad saznaju da će kod četvrte štete platiti, primjerice, 100 % nove premije, odustati od prijave manjih šteta i popraviti ih na svoj račun. To bi mu i osiguratelj, kod prijave i procjene druge i daljnjih šteta, trebao sugerirati. Naravno, ovakva odredba ugovora vodi ka zaključku da se osiguranje isplati ugovoriti upravo za veće štete, štete koje osiguranik bez većih poteškoća neće moći sam podnijeti. Uvjeti iz konkretnog ugovora imaju iznimku glede malusa : malus se kod druge štete neće obračunati, ako "utvrđeni zbroj naknade za prvu i drugu prijavljenu štetu ne premašuje iznos plaćene premije osiguranja". Konkretno izneseni podaci o broju šteta koje se kažnjavaju malusom i postocima malusa - nisu isti kod svih osiguratelja. Oni su određeni uvjetima osiguranja svakog pojedinog osiguratelja, koje bi valjalo pročitati i raspraviti s osigurateljevim agentom prije odluke o sklapanju ugovora.