03.07.2003.
Masakri na cestama mijenjaju cijene i uvjete osiguranja
Velika vika koju su osiguratelji podigli povodom (značajne) promjene iznosa naknada koje sudovi daju za pretrpljene ozljede i smrti u cestovnom prometu polako se stišava. Pokazalo se da će sve završiti odobrenim povećanjem premija obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti za 8%, s početkom 1. srpnja. Argumenti osiguratelja o potrebi znatnijeg korigiranja premije nisu prihvaćeni, ali ni odbijeni. Država je zauzela stav pasivnog čekanja da li će se ti argumenti u praksi potvrditi ili ne. Primjerice, do povećanja minimalnih osiguranih svota još nije došlo, pa s tog naslova osiguratelji ni ne mogu tražiti povećanje premije. No, kako je povećanje tih svota neizbježno (podsjetimo: sada su minimalne osigurane svote, prema odluci Vlade RH od 1988. g., za osobna motorna vozila, po štetnom događaju, za štete na osobama 1.4000.000,00 kn, a za štete na stvarima 750.000,00 kn) s obzirom na kretanja u okviru novog sustava zelene karte i zahtjeva zemalja članica Europske zajednice, argument osiguravajućih društava bit će aktualan danom donošenja nove odluke o visini minimalnih osiguranih svota. U toj situaciji osiguratelji su došli do uvjerenja da nešto mogu učiniti i sami. Predlaže se znatnije povećanje dijela premije koji služi za provedbu poslova osiguranja (tzv. režijski dodatak), a koji su mnogi osiguratelji iz nerazumljivih konkurentskih razloga sveli doslovce na minimum; korištenje prava na 5% povećanje premija koje je u tarifi već predviđeno i koje ovisi o mjerodavnom tehničkom rezultatu u prethodne tri godine i koje bi se automatski moglo primijeniti od 1. srpnja; uvođenje kamata na određeno plaćanje premije (u obrocima) po stopi od 3% na odgođenu premiju, itd. Ipak, najveći argument za takvo ponašanje osiguratelja u ovom trenutku i nisu novoprihvaćeni kriteriji i iznosi naknada za nematerijalnu štetu, već, općenito, znatno pogoršanje sigurnosti na našim cestama. Brojke o mrtvima i ranjenima, koje svakodnevno čitamo s naslovnica naših medija, doista su zastrašujuće. Samo u deset dana lipnja, od 12. do 21. lipnja poginulo je 25 osoba. Ako se ti podaci usporede s onima iz prethodne godine za isto razdoblje (14 poginulih) proizlazi da je ove godine poginulo dvostruko više osoba. Navedena brojka prijeti postizanjem najcrnjeg rekorda u zadnjih deset godina. Uzroci: veliko prekoračenje dozvoljene brzine, olako pretjecanje na punoj crti ili zavojima, mobiteli… U takvoj situaciji dolaze i vijesti o apsolutnom krahu Nacionalnog programa sigurnosti u prometu. Problem nije samo u naknadi štete temeljem obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Dobrovoljno (ponekad i ne baš, kao u slučaju kupnje vozila na leasing) kasko osiguranje motornih vozila, koje je do sada redovno bilo pozitivno i iz kojega su osiguratelji kompenzirali dio gubitka u osiguranju od automobilske odgovornosti, polako ali uporno "kvari" rezultat, prijeteći da i samo padne "ispod 100". Neki se osiguratelji pripremaju (oni koji to već nisu sigurnosti u prometu. Problem nije samo u naknadi štete temeljem obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Dobrovoljno (ponekad i ne baš, kao u slučaju kupnje vozila na leasing) kasko osiguranje motornih vozila, koje je do sada redovno bilo pozitivno i iz kojega su osiguratelji kompenzirali dio gubitka u osiguranju od automobilske odgovornosti, polako ali uporno "kvari" rezultat, prijeteći da i samo padne "ispod 100". Neki se osiguratelji pripremaju (oni koji to već nisu uveli) u kasko uvjetima predvidjeti isključenje iz pokrića slučajeva nezgoda uzrokovanih tzv. grubom nemarnošću vozača. Drugi koji su to već uveli u svoje uvjete, ali zbog konkurentskih razloga nisu na tim isključenjima insistirali, skloni su doslovnoj primjeni navedenih isključenja. Treći pak razmatraju mogućnost uvođenja rizika grube nemarnosti kao dodatnog rizika, znači osiguranje uz dodatnu premiju… Pokazuje se tako da je ponašanje (manjeg) dijela vozača u stanju naštetiti cjelokupnoj vozačkoj zajednici, a što je nažalost ružna strana nužne vozačke solidarnosti bez koje nema osiguranja.
Izdvojeni članci
Porezi i financije
Što donosi novi porez na nekretnine u 2025. godini?
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez
Radno pravo
Promjene u Zakonu o tržištu rada
Na 32. sjednici Vlade RH predložene su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Ove reformske mjere donose nekoliko ključnih promjena koje bi trebale poboljšati situaciju za nezaposlene
Radno pravo
Povećanje bruto plaća u 2025. godini
U 2025. godini očekujemo značajno povećanje minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, s dosadašnjih 840 eura na 970 eura