Kao što vjerojatno znate, od 1.siječnja iduće godine kreće napokon dugo odgađana mirovinska reforma. Dakle, do nje je ostalo još četiri mjeseca, a koliko su građani o njoj informirani, govori istraživanje agencije Puls, po kojem čak 45 posto stanovništva, koji će biti reformom obuhvaćeni, o njoj ne zna gotovo ništa, dok pet posto smatra da zna dovoljno. Upravo iz tog razloga, uputno je nešto napisati i na tu temu! Mirovinskom reformom nastat će tri stupa mirovinskog osiguranja. Prvi stup predstavlja osiguranje kakvo i danas imamo, bazirano na međugeneracijskoj solidarnosti. Drugi i treći stup nešto su sasvim novo. Prema Zakonu o obveznim i dobrovoljnim fondovima za sve zaposlenike mlađe od 40 godina drugi stup predstavlja obvezno osiguranje, dok zaposlenici između 40 i 50 godina imaju mogućnost biranja da li da se uključe u navedeni stup mirovinskog osiguranja ili ne. U navedenom drugom stupu odvajat će se pet posto doprinosa na posebne račune zaposlenih te se drugi stup bazira na kapitaliziranoj štednji. To znači da će se tih pet posto izdvajati na posebne račune koji će se voditi u nekom od novih mirovinskih fondova koji će izabrati svaki osiguranik i iz kojega će mu se nakon odlaska u mirovinu isplaćivati veći dio mirovine. Mirovinskom reformom uvest će se i treći stup mirovinskog osiguranja, no on je dobrovoljan i također se bazira na kapitaliziranoj štednji. Dakle, kao rezultat reforme, na tržištu kapitala pojavit će se novi institucionalni investitori, mirovinski fondovi. Procjenjuje se da će tako nastati od šest do deset fondova. Jasno, ti fondovi, da bi uopće dobili licencu za rad, moraju ispunjavati određene uvjete. Prije upisa mirovinskog društva, koji će upravljati fondom, u sudski registar, osnivači društva moraju od Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena) dobiti autorizaciju za osnivanje mirovinskog društva, a nakon registracije Agencija izdaje odobrenje za osnivanje mirovinskog fonda i obavljanje poslova upravljanja mirovinskim fondom. Osnovni uvjet za osnivanje društva jest osnivački ulog od 40 milijuna kuna, a tek onda se dolazi do dozvole za rad. Da bi fondovi mogli početi sa radom, moraju osim potrebnog kapitala imati i 80.000 članova, tj. osiguranika. Procjenjuje se da će se u obvezne mirovinske fondove drugoga stupa mjesečno slijevati oko 200 milijuna kuna, tj. 2,4 milijardi godišnje, te da će u njih sredstva izdvajati oko 900.000 osiguranika. Inače, rok za odabir fonda je 31. ožujak 2002. Još jedna važna institucija u cijeloj priči jest Regos koji će biti tehnička baza podataka novog mirovinskog sustava i povezivat će osiguranike i poslodavce s mirovinskim fondovima. Investicijska politika navedenih fondova već je izdefinirana Zakonom o obveznim i dobrovoljnim fondovima, samo se postavlja pitanje gdje će tih 2,4 milijarde kuna godišnje biti uloženo, s obzirom na plitkost domaćeg tržišta kapitala i nepostojanje većeg broja različitih vrijednosnih papira.