Elektrotehničar sam po zanimanju, nemam niti dana staža vezanog uz elektrotehniku, cijeli radni vijek sam u grafičkoj industriji. Imam priliku raditi kao komercijalista (pronalaženje poslova, izdavanje ponuda i nadzor montaže) za jednu tvrtku koja se bavi montažom fotonaponskih elektrana. I dalje sam u radnom odnosu, ali otvorio bih neki paušalni obrt s kojim bih preko ugovora odrađivao posao koji je gore naveden za tu tvrtku. Koji nevezani obrt mogu otvoriti za obavljanje tih djelatnosti?
Posao komercijaliste te opis poslova koji je naveden u upitu imaju obilježja nesamostalnog rada, odnosno “klasičnog” rada za poslodavca. S obzirom na navedeno, u slučaju otvaranja paušalnog obrta, a kako bi se obavljao posao za jednog klijenta, radilo bi se o prikrivenom zapošljavanju.
Prikriveno zapošljavanje odnosi se na situacije u kojima vlasnik paušalnog obrta koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona. U određenim slučajevima, umjesto sklapanja ugovora o nesamostalnom radu, potiče se osnivanje obrta koji dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu. Tako se naknade za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada isplaćuju paušalnom obrtu.
Takva postupanja, motivirana isključivo korištenjem obračuna namijenjenog paušalnim obrtnicima unatoč postojanju obilježja nesamostalnog rada (zapošljavanja), predstavljaju korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona.
Postoje tri kriterija prema kojima se određuju obilježja nesamostalnog rada. Oni obuhvaćaju kontrolu ponašanja, financijsku kontrolu te kriterij odnosa stranaka. Svaki od ovih osnovnih kriterija obuhvaća niz parametara po kojima se utvrđuje je li zadovoljen pojedini kriterij.
Ukoliko se radi o manjem obujmu posla komercijaliste, moguće je isti obavljati kao dodatan rad.
Radnik koji je zaposlen i radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca (u daljnjem tekstu: matični poslodavac), odnosno radi u nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme 40 sati tjedno, može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca.
Ugovorom o dodatnom radu ne smije se ugovoriti radno vrijeme u trajanju dužem od osam sati tjedno. Ako je raspored radnog vremena u dodatnom radu utvrđen kao nejednaki, tjedno radno vrijeme u dodatnom radu smije biti duže od osam sati tjedno, ali ne duže od 16 sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad kada je takav rad dopušten Zakonom o radu. Ako je radno vrijeme iz ugovora o dodatnom radu nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec dana niti duže od jedne godine te tijekom tako utvrđenog rasporeda radno vrijeme mora odgovarati radnikovu ugovorenom radnom vremenu.
Ako je radno vrijeme iz ugovora o dodatnom radu nejednako raspoređeno, radnik u dodatnom radu u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca ne smije raditi duže od prosječno osam sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad.
Radnik koji radi u dodatnom radu dužan je prije početka rada kod drugog poslodavca pisanim putem obavijestiti svakog matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem.
Matični poslodavac može pisanim putem zatražiti od radnika da prestane obavljati dodatan rad kod drugog poslodavca, ako za to postoje objektivni razlozi, osobito ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili ako se obavlja unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca.
