Živim u zgradi s tri stana. U stanu u prizemlju živi stanar već 65 godina. Navedeni stan koristi u cijelosti te sudjeluje u radovima i održavanju zgrade. Prilikom otkupa stanova, Grad Rijeka kao vlasnik polovice tog stana prodao mu je tu polovicu. U drugoj polovici stana evidentirana je privatna osoba, za koju je navedeno samo ime i prezime te godina rođenja (1910.), a koja je odselila u Italiju. U posljednjih 35 godina Hrvatske i 40 godina bivše Jugoslavije nitko se nikad nije pojavio.
Ima li susjed pravo putem suda i dosjelosti zatražiti vlasništvo i nad tom drugom polovinom stana? Zbog tog vlasništva nepoznate osobe ne možemo etažirati zgradu.
Slijedom vašeg pitanja, odnosno činjenice da suvlasnik stana isti koristi već 65 godina, napominjemo da je dosjelost jedan od načina stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, odnosno stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme.
Dosjelost može biti redovna ili izvanredna. Kod redovne dosjelosti riječ je o posjedu koji je samostalan, zakonit, istinit i pošten, a potrebno vrijeme za stjecanje vlasništva je 10 godina. Kod izvanredne dosjelosti, kada je posjed barem pošten, potrebno je 20 godina. Ovi su rokovi dvostruko dulji ako je nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske.
Samostalnost posjeda uvjet je za stjecanje prava vlasništva i kod redovne i kod izvanredne dosjelosti. Samostalnost znači da posjednik posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik te se predmnijeva da je posjed samostalan dok se ne dokaže suprotno. S druge strane, nesamostalni posjed postoji kada posjednik priznaje višu vlast posrednog posjednika.
Zakonit posjed postoji kada posjednik ima valjan pravni temelj za posjedovanje.
Istinit posjed nije pribavljen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. No i takav posjed, ako postane miran, može nakon određenog vremena biti zaštićen.
Pošten posjed postoji kada posjednik u trenutku stjecanja posjeda nije znao, niti je imao razloga sumnjati, da mu pravo na posjed ne pripada. Poštenje prestaje onog trenutka kada posjednik sazna da mu pravo ne pripada (primjerice, danom podnošenja tužbe).
U vašem konkretnom slučaju svakako postoje elementi koji bi mogli upućivati na to da je susjed stekao pravo vlasništva i na preostaloj polovici stana dosjelošću, s obzirom na duljinu posjeda i način korištenja. Ipak, postoje i druge vrste sudskih postupaka kojima bi mogao regulirati svoje pravo.
U svakom slučaju, preporučujemo da se susjed obrati odvjetniku koji bi pokrenuo odgovarajući postupak pred nadležnim sudom.
