Nikola Pranjić, dipl. iur.

Kako se rješava nasljeđivanje nakon smrti oporučitelja ako se ne mogu pronaći svi nasljednici? Štiti li oporuka osobu kojoj je imovina ostavljena oporukom ili i ostali imaju pravo na nužni dio iako su u odsutnosti i nije poznato gdje im je prebivalište?

Moj otac ima kuću koju mu je darovala Državna agencija prije 5 godina uz klauzulu da ju 10 godina ne može prodati, otuđiti ili iznajmiti. Star je i ja skrbim o njemu i on bi mi je želio darovati. Na koji način može to napraviti? Postoji li zakonska prepreka za to?

U radnom odnosu sam kod istog poslodavca 15 godina te očekujem otkaz jer na moje mjesto dolazi član obitelji poslodavca. Privatno imam kuću za odmor, pružanje usluga u domaćinstvu, paušalni porez, nemam obrt. Muž je nezaposlen, radi na održavanju kuće. Prosjek "zarade" kuće je 650 € mjesečno. Uložili smo sve u tu kuću. Imam li pravo na naknadu s obzirom na taj prihod (kuća je imovinski na meni) te hoću li nakon otkaza morati plaćati i doprinose radi kuće?

Bivši supružnici vlasnici su po pola stana. Što će se dogoditi ako jedan od bivših supružnika umre, a nema nasljednika? Što se tada događa s tim stanom u pogledu vlasništva i koja prava ima drugi suvlasnik?

Sklopila sam ugovor s dva brata na svojoj okućnici od 348 m² za izgradnju tri stana i tri parkirna mjesta u sklopu dvorišta. Također sam tražila i dio zelene površine na koju bih trebala postaviti jednu ostavu od 10 m². Moram li platiti parkirno mjesto po njima od 11.000 eura ili ga imam pravo dobiti besplatno s obzirom da je u pitanju moja nekretnina? Radi se o prvoj S zoni.

U vrijeme podizanja stambenog kredita (prije dvije godine) djevojka mog sina imala je veću plaću od njega, pa su digli zajednički kredit, s tim da je ona nositeljica kredita, a on sudužnik. Sad je on promijenio posao i ima znatno veća primanja. Može li sada on postati nositelj kredita i tako u svoje ime otplaćivati rate kredita? Kredit ima rok otplate od 28 godina.

Živim u zgradi s tri stana. U stanu u prizemlju živi stanar već 65 godina. Navedeni stan koristi u cijelosti te sudjeluje u radovima i održavanju zgrade. Prilikom otkupa stanova, Grad Rijeka kao vlasnik polovice tog stana prodao mu je tu polovicu. U drugoj polovici stana evidentirana je privatna osoba, za koju je navedeno samo ime i prezime te godina rođenja (1910.), a koja je odselila u Italiju. U posljednjih 35 godina Hrvatske i 40 godina bivše Jugoslavije nitko se nikad nije pojavio. Ima li susjed pravo putem suda i dosjelosti zatražiti vlasništvo i nad tom drugom polovinom stana? Zbog tog vlasništva nepoznate osobe ne možemo etažirati zgradu.

U podrumu je građevinskom dozvolom predviđen prozor te je i ucrtan u glavnom projektu, ali tijekom gradnje je zatrpan i nije izveden. Što mi je potrebno ako ga želim naknadno otvoriti? Trebam li tražiti suglasnost ostalih suvlasnika kuće i prijaviti početak radova?

Postavili smo dvorišna vrata na ulazu u dvorište u kojem smo suvlasnici. Naš dio suvlasništva je većinski, a mi jedini stvarno živimo u tom dvorištu. Preko njega susjedi, koji nisu suvlasnici, imaju pravo prolaza do svoje zgrade. Tvrde da smo ih ometali u posjedu jer su vrata bila zatvorena (nikada zaključana) te su nas tužili. Sud je presudio u njihovu korist i naložio uklanjanje dvorišnih vrata. Vrata smo postavili isključivo zbog sigurnosti djece i zaštite imovine. Nikada nismo branili prolaz, niti to planiramo. Postoji li pravni način da zadržimo vrata, a da ne kršimo njihovo pravo?

Koja je zakonska osnova i svrha da se kod podizanja optužnice ili donošenja presude, uz podatke o optuženiku (OIB, adresa, status zaposlenosti), navode i podaci o roditeljima, uključujući djevojačko prezime majke? Zašto se ti podaci dijele s privatnim tužiteljem kada nemaju nikakve veze s kaznenim djelom? Zar nije dovoljan OIB?