Nikola Pranjić, dipl. iur.

Može li radnik koji ima 60 godina dobiti otkaz? Što ako, pak, nema, a prije isteka otkaznog roka navrši 60 godina?

Imam živicu na vlastitoj nekretnini, dakle, ne na međi. Susjed s kojim nisam u dobrim odnosima je dao svoju nekretninu (livadu) za ispašu drugom susjedu za njegove ovce ni 30 m od moje kuće, odnosno odmah do živice. Zabio je drvene stupove tik uz živicu kako bi tu livadu ogradio. Je li smio uz samu živicu postaviti drvene stupiće visine 60-70 cm i na taj način meni onemogućiti održavanje živice s vanjske strane mojeg posjeda. Prije nego pokrenem bilo kakav postupak prema sudu ili nekoj od nadležnih inspekcija, htjela bih dobiti Vaš savjet i mišljenje.

Majka je umrla 2018. godine, nakon oca, i svoju polovicu nasljedstva darovala je samo jednom djetetu protivno volji ostalih. No kako se u tu nasljednu nekretninu do sada nije diralo, a sada to dijete, koje živi samo i nema obitelj, a uz to je alkoholičar i svaki novčić potroši na alkohol, zahtijeva prodaju nekretnine kako bi se domogao novca. Inače smo svi brinuli o njemu da nije gladan i da ima krov nad glavom. No ova njegova odluka, ako bi ju proveo putem suda, kako kaže, otežava nam sve, pa i brigu o njemu u budućnosti bez novca i krova nad glavom. Kakva su prava nas ostale djece na majčin dio? I što ako nismo odmah reagirali – jesmo li zakasnili i propustili rok da bismo imali pravo na svoj nužni dio i od majke?

Može li jedan od nasljednika (brat pokojnika) bez suglasnosti ostalih izvršiti ulazak u stan i riješavati se stvari (u smislu čišćenja i premetačine), s obzirom da je iza pokojnika ostala nepoznata količina zlata, a najvjerojatnije i novca. Stan je u najmu.Tko nalaže pečačenje stana i kad? Hoće li brat pokojnika snositi nekakve posljedice ukoliko ga rodbina ne prijavi?

Može li se zaustaviti projekt uređenja nerazvrstane ceste ako postoji mogućnost da se ista uredi bez ulaska na privatno zemljište? Naime, suglasni smo da se nogostup izvede na suprotnoj strani od kuće i dvora, gdje se nalazi polje. Međutim, naš prijedlog nije uvažen te se sada planira rušenje stoljetnog suhozida i stabla koje pruža hlad cijelom dvorištu. Postoji li način kako zaštititi svoju djedovinu i utjecati na županijsku upravu za ceste da izmijeni projekt i odustane od zahvata na našoj strani?

Koja je procedura nakon što je sud odlučio da kuća ide na javnu dražbu, nakon što se suvlasnici nisu uspjeli dogovoriti u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice? Mora li netko od suvlasnika „pokrenuti“ javnu dražbu? Kako ide nadmetanje? Dobila sam informaciju da obavezno moraju biti tri kruga javne dražbe i da se kapara ne vraća onima koji nisu izlicitirali kuću. Ta informacija mi djeluje nevjerojatno, pa molim pojašnjenje ili savjet kome se obratiti.

Stranac s radnom dozvolom (dozvola za boravak i rad) u Republici Hrvatskoj mora biti obvezno zdravstveno osiguran cijelo vrijeme boravka i rada. Što ako je taj stranac vlasnik tvrtke u Hrvatskoj, ali je u radnom odnosu kod drugog poslodavca (na temelju tog zaposlenja mu je izdana dozvola za boravak i rad) i ostane bez tog posla (neovisno o razlogu)? Mora li se tada zaposliti u svojoj tvrtki ili gubi dozvolu, odnosno mora ju odjaviti? Može li zadržati dozvolu, a da se ne prijavi ni u svoju tvrtku ni kod drugog poslodavca, odnosno imati prekid zaposlenja, a zadržati dozvolu za boravak i rad?

Kod ostavinske rasprave (drugi nasljedni red) platila sam porez na nasljedstvo. Naknadno sam ustanovila da za jedan zemljišnoknjižni uložak stoji da je u suvlasništvu s drugim zemljišnoknjižnim uloškom. Iste katastarske čestice upisane su u jednom i drugom zemljišnoknjižnom ulošku, ali svaki ima druge vlasnike. Kako je to moguće i kako to riješiti? Navodno to nije prvi slučaj i datira još prije gotovo 200 godina.

Služio sam vojni rok u JNA od 3.5.1985. do 3.7.1986. (14 mjeseci). Bio sam u stalnom radnom odnosu prije odlaska u vojsku i vratio sam se na svoje radno mjesto nakon odsluženja roka. Imam li pravo da mi se vojni rok uračuna u mirovinski staž, s obzirom na to da nisam svojom voljom prekidao stalni radni odnos?

Pročitala sam na internetu razliku između neprihvaćanja i odricanja od nasljedstva. Kakav tretman ima osoba koja prima inkluzivni dodatak, kakve posljedice ima kod nasljeđivanja, neprihvaćanja ili odricanja? Gubi li prihvaćanjem nasljedstva inkluzivni dodatak ukoliko je naslijeđena imovina dovoljna za život? Gubi li odricanjem ili neprihvaćanjem pravo jer si je prihvaćanjem mogla osigurati sredstva za život?