Nikola Pranjić, dipl. iur.

Sklopila sam ugovor s dva brata na svojoj okućnici od 348 m² za izgradnju tri stana i tri parkirna mjesta u sklopu dvorišta. Također sam tražila i dio zelene površine na koju bih trebala postaviti jednu ostavu od 10 m². Moram li platiti parkirno mjesto po njima od 11.000 eura ili ga imam pravo dobiti besplatno s obzirom da je u pitanju moja nekretnina? Radi se o prvoj S zoni.

U vrijeme podizanja stambenog kredita (prije dvije godine) djevojka mog sina imala je veću plaću od njega, pa su digli zajednički kredit, s tim da je ona nositeljica kredita, a on sudužnik. Sad je on promijenio posao i ima znatno veća primanja. Može li sada on postati nositelj kredita i tako u svoje ime otplaćivati rate kredita? Kredit ima rok otplate od 28 godina.

Živim u zgradi s tri stana. U stanu u prizemlju živi stanar već 65 godina. Navedeni stan koristi u cijelosti te sudjeluje u radovima i održavanju zgrade. Prilikom otkupa stanova, Grad Rijeka kao vlasnik polovice tog stana prodao mu je tu polovicu. U drugoj polovici stana evidentirana je privatna osoba, za koju je navedeno samo ime i prezime te godina rođenja (1910.), a koja je odselila u Italiju. U posljednjih 35 godina Hrvatske i 40 godina bivše Jugoslavije nitko se nikad nije pojavio. Ima li susjed pravo putem suda i dosjelosti zatražiti vlasništvo i nad tom drugom polovinom stana? Zbog tog vlasništva nepoznate osobe ne možemo etažirati zgradu.

U podrumu je građevinskom dozvolom predviđen prozor te je i ucrtan u glavnom projektu, ali tijekom gradnje je zatrpan i nije izveden. Što mi je potrebno ako ga želim naknadno otvoriti? Trebam li tražiti suglasnost ostalih suvlasnika kuće i prijaviti početak radova?

Postavili smo dvorišna vrata na ulazu u dvorište u kojem smo suvlasnici. Naš dio suvlasništva je većinski, a mi jedini stvarno živimo u tom dvorištu. Preko njega susjedi, koji nisu suvlasnici, imaju pravo prolaza do svoje zgrade. Tvrde da smo ih ometali u posjedu jer su vrata bila zatvorena (nikada zaključana) te su nas tužili. Sud je presudio u njihovu korist i naložio uklanjanje dvorišnih vrata. Vrata smo postavili isključivo zbog sigurnosti djece i zaštite imovine. Nikada nismo branili prolaz, niti to planiramo. Postoji li pravni način da zadržimo vrata, a da ne kršimo njihovo pravo?

Koja je zakonska osnova i svrha da se kod podizanja optužnice ili donošenja presude, uz podatke o optuženiku (OIB, adresa, status zaposlenosti), navode i podaci o roditeljima, uključujući djevojačko prezime majke? Zašto se ti podaci dijele s privatnim tužiteljem kada nemaju nikakve veze s kaznenim djelom? Zar nije dovoljan OIB?

O bolesnoj mami brinem već 10 godina. Živi u mojoj kući, a u njenoj je prijavljen moj brat, ali ne dolazi tamo. Nakon tatine smrti, nas troje smo naslijedili svaki po trećinu kuće. Mama je svoju trećinu darovala meni. Ima li moj brat pravo na još kakav dio nasljedstva te kuće nakon mamine smrti?

Zaštićeni sam najmoprimac. Nakon potresa prije 5 godina morali smo kupiti novi kondenzacijski bojler, jer se dimnjak urušio. Najmodavac je tada platio bojler. Svake godine redovito servisiram bojler, a zadnji servis pred zimu koštao je 80 eura. Je li najmodavac dužan platiti servis bojlera? Kćer i ja čekamo preseljenje u državni stan.

Smije li osoba iz Bosne i Hercegovine koristiti parkirno mjesto za invalide u Hrvatskoj, ako za vozilo ima izdatu karticu za invalide od strane MUP-a BiH?

U darovnom ugovoru kojim darujem bratu dio nekretnine, nedostaju moji i bratovi identifikacijski podaci. Brat je u međuvremenu umro, a ugovor nije proknjižen. Hoće li to predstavljati smetnju njegovim nasljednicima da sprovedu ugovor i ostvare pravo vlasništva nad darovanom nekretninom?