Standardna terapija za ulcerozni kolitis je Salofalk, ali postoje i drugi lijekovi, među kojima je i Sulfasalazin. Među moguće sekundarne negativne posljedice spada i hemolitička anemija
Imam pitanje vezano za autoimunu hemolitičku anemiju i lijek Sulfasalazin. U uputama o lijeku različitih proizvođača stoji da u nuspojavu lijeka spada i hemolitička anemija. Od 2009. godine liječena sam od ulceroznog kolitisa sa Salofalkom s kojim sam dosla u remisiju. Nakon toga mi je Salofalk promijenjen u Sulfasalazin kod kojeg mi se nakon nekoliko mjeseci pojavila AIHA. Ona je liječena kortikosteroidima i zaliječena relativno brzo, kroz 2-3 tjedna. Nakon toga, u nekoliko navrata doza Sulfasalazina se pojačava te slijedi druga ataka AIHA-e i to puno izraženija (hemoglobin 40). Liječena je velikim dozama kortikosterioda (350 mg 28 dana). U sklopu tadašnjeg liječenja ukinut je Sulfasalazin. Stanje se poboljšava i AIHA nestaje i više se nikad nije pojavljivala (Sulfasalazin nikad više nije bio uveden u terapiju), već je vraćen Salofalk. Je li moguće da je Sulfasalazin bio okidač za AIHA-u?
Na ovakva pitanja je na ovaj način teško odgovarati jer nedostaju osnovni parametri praćenja djelovanja svakog lijeka, pa tako i Sulfasalazina. Naime, ulcerozni kolitis je kronična upalna bolest crijeva i to prvenstveno debelog crijeva. Bolest se uglavnom odvija na sluznici debelog crijeva i rijetko se širi na mišićni sloj. Praćena je s krvavim proljevima, malaksalošću, blijedilom, povišenom temperaturom. Još uvijek nije poznat točan uzrok nastajanja ove bolesti. Govori se o više uzroka, od stanja bakterijskog sustava u crijevima (govorimo o "dobrim" bakterijama vrenja i "lošim“ bakterijama truljenja), imunološkog sustava, stresa, alergija na hranu i druge elemente. Ima diskusija o genetskom razlogu, ali to nije dokazano kod jednojajčanih blizanaca. Najvjerovatnije je to sraz više nepovoljnih elemenata koji na kraju dovode do nastanka kliničke slike ulceroznog kolitisa. Standardna terapija je Salofalk, ali postoje i drugi lijekovi, među kojima je i Sulfasalazin. Kod sekundarnih negativnih posljedica je moguće da jedna od posljedica bude i hemolitička anemija. Ta ista pojava se može dogoditi i kod upotrebe i drugih lijekova. Permanentni monitoring spada u preventivne radnje koje mogu na vrijeme utvrditi eventualne sekundarne negativne posljedice svake terapije. Iz vaše nekompletne anamneze (niti nije moguće da bolja na ovakav način), bez uvida u kompletno vaše zdrastveno stanje i medicinsku dokumentaciju, ponavljam, nije moguće dati kompletno mišljenje. Kod vas postoji jedna važna činjenica koja govori da vi ne podnosite lijek Sulfasalazin, a to je da se stanje poboljšalo nakon vraćanja na lijek Salofalk. Je li Sulfasalazin bio okidač autoimune hemolitičke anemije? To je moguće. Želim vam sve najbolje i da u suradnji sa svojim liječnikom poradite na uklanjanju svih mogućih znanih čimbenika koji doprinose ulceroznom kolitisu!
Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na: [email protected]
