Mogu postojati raznorazni razlozi zbog kojih se oštećeni i osiguratelj nagađaju: prije pokretanja sudskog spora to je svakako neizvjesnost u konačni ishod parnice ili pak opasnost dugotrajnog vođenja parnice. No, koji su razlozi da se osiguratelj i oštećeni nagađaju o već dosuđenoj naknadi štete po presudi u vođenoj parnici? Odgovor može dati samo uvid u potpuno činjenično stanje konkretnog slučaja. Ovdje konstatiramo samo to da je i takva nagodba moguća i pravno dozvoljena. Oštećeni, koji se tako nagodi, teško će kasnije moći pobiti takvu nagodbu i tražiti izvršenje odnosno plaćanje po presudi koju je svojom nagodbom s osigurateljem de facto izmjenio. U jednom konkretnom slučaju, Vrhovni sud Hrvatske (Rev 2590/98, od 4. prosinca 2001. g., naveo je uvjete pod kojima je nagađanje valjano: VSH utvrdio je da je općinski sud u parnici što ju je oštećeni vodio s osigurateljem donio presudu kojom je prihvatio tužbeni zahtjev; da su oštećeni i osiguratelj nakon donošenja presude sklopili nagodbu na iznos manji od onoga navedenog u presudi i da je osiguratelj taj iznos oštećenome u cijelosti isplatio; da je nakon primitka toga nagođenoga iznosa oštećeni tražio protiv osiguratelja ovrhu temeljem presude općinskog suda, te da je općinski sud temeljem te presude i donio rješenje o ovrsi; da u vrijeme sklapanja nagodbe nije bilo mana volje stranaka, a ni drugih razloga, koji bi opravdali njeno poništenje, koje je tražio oštećeni koji se u stvari dva puta naplatio. Prema VS-u, a temeljem odredbe članka 103. Zakona o obveznim odnosima, ništav bi bio ugovor, pa tako i ugovor o nagodbi, koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralu društva. Kako u tijeku postupka nije utvrđeno da bi postojao bilo kojih od navedenih razloga, to se nisu ostvarili razlozi za poništenje nagodbe koje su stranke zaključile. "Naime, činjenica da su se stranke pored ostaloga u sklopljenoj nagodbi dogovorile da oštećeni neće imati potraživanja od osiguratelja glede nastale joj štete, a po presudi općinskog suda u svezi s kojom se i vodi ovaj spor, nije razlog da se predmetna nagodba poništi, jer predmet nagodbe stranaka nije radnja koja po zakonu ne može biti predmet valjane obveze". Drugim riječima, sklopljena nagodba kojom oštećeni prihvaća obvezu osiguratelja u iznosu manjem od one koja je bila navedena u presudi, valjana je. Da li je oštećeni dobro razmislio prije potpisa te nagodbe, koji su ga motivi naveli na njeno sklapanje - za ocjenu valjanosti nagodbe nije bitno. Nagodio se i, prema narodnoj, poslije smrti nema pokajanja. Znam, već pomišljate na ono što smo o poništenju nagodbi s osigurateljem koji isplatu uvjetuje potpisom takve nagodbe pisali na ovome mjestu i citirali presude VS Hrvatske kojima se takve nagodbe poništavaju. No, u tom slučaju radi se o nemoralnom ponašanju osiguratelja koji izvršenje svoje obveze uvjetuje potpisom nagodbe na iznos naknade koji je manji od onoga na koji oštećeni ima pravo, odnosno upućivanjem oštećenoga na bezrazložni sudski spor. Takva izvansudska nagodba može biti poništena. No, kad je naknada dosuđena pravomoćnom presudom suda, takvi razlozi ništavosti otpadaju, jer je oštećeni mogao jednostavno tražiti ovrhu po donesenoj pravomoćnoj presudi, a ne o naknadi se nagađati s osigurateljem.