Prag ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% podiže se s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna
Upravo se bliži kraju razdoblje otvorenog savjetovanja o Nacrtima više prijedloga zakona o izmjenama i dopunama, između ostalog i Zakona o porezu na dobit. Izmjenjeni zakoni trebali bi stupiti na snagu 01. siječnja 2020. godine.
Vjerojatno jedna od najvažnijih odredbi izmjenjenog i dopunjenog zakona je podizanje praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% s 3 mil. kn na 7,5 mil. kn. No, osim što je promjena, očekivano, naišla na odobravanje, ista je ponovno izazvala i podosta primjedbi zbog situacija u kojima će prelazak praga za 1 kn istovremeno značiti i „kaznu“ u obliku većeg poreza, a što se ne može smatrati „fer“.
Podizanje praga povlači i neke druge izmjene, pa tako fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost/obrtnici obveznici plaćanja poreza na dohodak postaju obveznici poreza na dobit s 7,5 mil. kn primitka, a što će ujedno biti i jedini kriterij za obveznu promjenu načina oporezivanja, dok se drugi uvjeti (ostvareni dohodak, vrijednost dugotrajne imovine i prosječan broj radnika) više ne propisuju.
Prag se, za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu, također podiže na 7,5 mil. kn, kao i prag (iznos prihoda) za plaćanje poreza na dobit u paušalnom iznosu kod neprofitnih organizacija koje ostvaruju oporezive prihode od obavljanja gospodarske djelatnosti.
Zanimljiva informacija je i da će se porezno priznatim rashodom smatrati i otpis zastarjelih potraživanja do 5 tis. kn od nepovezanih osoba obveznika poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti (obrtnika) kao i proširenje porezno priznatih darovanja za zdravstvene potrebe i na troškove darovanja za troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove.
Obveza podnošenja obrasca PD propisuje se u slučaju prestanka društva po skraćenom postupku i to i retroaktivno na društva koja su sukladno ZTD-u prestala poslovati po skraćenom postupku tijekom 2019. godine.
Od ostalih izmjena, skraćuje se rok za podnošenje porezne prijave u slučaju otvaranja stečaja ili likvidacije na 30 dana, a po okončanju istih na 8 dana od isteka poreznog razdoblja, propisuje se da su stečajne i likvidacijske mase, kao pravni slijednici društva nad kojima je proveden postupak stečaja/likvidacije, obveznici poreza na dobit, pojašnjava se način procjene porezne osnovice u slučaju nepodnošenja porezne prijave te se pravila protiv premještanja dobiti proširuju na izlazno oporezivanje kod prijenosa imovine iz sjedišta u stalnu poslovnu jedinicu i obrnuto, hibridne neusklađenosti i neusklađenost rezidentnosti.
Navedene promjene neće se primjenjivati pri podnošenju porezne prijave za 2019. godinu, već u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2020. g. i nadalje (odnosno od 01. siječnja 2020.), osim odredbi kojima se propisuje hibridna neusklađenost koje bi se primjenjivale u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2022. g. i nadalje.
