Krajem godine devizne rezerve središnje banke Kine su se popele na rekordnu visinu od 1 trilijuna dolara, duplo više nego prije dvije godine. Kineske devizne rezerve čine skoro jednu petinu ukupnih svjetskih deviznih rezervi. Ova prilično velika količina novaca više nego je dovoljna da se kupi sva količina zlata koje posjeduju svjetske centralne banke. Rast deviznih rezervi Kine je rezultat velikog suficita u bilanci plaćanja. Ogromne količine dolara su u Kinu došle kroz direktne investicija i kroz špekulativan kapital. U idealnoj situaciji takav razvoj situacije bi rezultiralo jačanjem domicilne valute, yuana. U slučaju Kine sve viškove deviza uredno je kupovala Kineska središnja banka čime je držala vrijednost yuana u odnosu na američki dolar stabilnom. Rast deviznih rezervi u posljednjim mjesecima je malo usporen, no on je još uvijek jako velik i iznosi oko 16 milijardi dolara mjesečno. Ukupan iznos deviznih rezervi Kine je sasvim dovoljan da održi stabilnost gospodarstva. Teorija kaže da država treba imati devizne rezerve koje omogućavaju nesmetano pokriti tromjesečni uvoz ili da se namiri kratkoročan inozemni dug države. Kineske devizne rezerve trenutno pokrivaju uvoz za 15 mjeseci, te su šest puta veće od kratkoročnog inozemnog duga Kine. Veliki rast deviznih rezervi predstavlja za središnju banku određeni problem jer se kreira velika količina novca u opticaju, što može izazvati jače inflatorne pritiske. Dva su načina na koji Kineska središnja banka može usporiti rast deviznih rezervi. Prvi je liberalizacija deviznog tečaja yuana, a drugi je smanjivanje restrikcija u deviznom poslovanju na način da se građanima Kine dozvoli posjedovanje imovine u stranoj valuti. Kako sada stvari stoje mala je vjerojatnost da će Kineska središnja banka povući te poteze. Gdje je taj novac iz deviznih rezervi investiran nije samo problem Kine, već je to problem koji može utjecati na svjetsko gospodarstvo u cjelini. Procjenjuje se da je oko 70 posto deviznih rezervi Kine investirano u vrijednosne papire denominirane u američkim dolarima. Zbog tako velikih rezervi svaki pokušaj Kine da u potrazi za višim prinosima diverzificira svoj portfelj ima kao posljedicu veliku nestabilnost na svjetskom financijskom tržištu. Tako je nedavno najava čelnika Kineske centralne banke da će dio rezervi konvertirati iz dolara u druge valute rezultirao padom dolara od gotovo 4 posto. Neki analitičari su razmišljali kako bi bilo dobro za Kinu da jedan dio svojih deviznih rezervi umjesto što ih ulaže u dolare i eure iskoristi za kupnju nafte ili zlata. To baš ne bi bilo mudro, jer bi za kupnju šestomjesečnih zaliha nafte Kina potrošila jedva 8 posto svojih rezervi, a tri puta bi povećala svjetsku godišnju potražnju za naftom. Za kupnju zlata u visini jednogodišnje proizvodnje Kina bi potrošila "malih" 5 posto svojih deviznih rezervi.