Najtežim prekršajima smatra se neizdavanje računa i neiskazivanje isporuka dobara i usluga preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način
Člankom 192. Općeg poreznog zakona definirani su najteži porezni prekršaji, a koji podrazumijevaju novčanu kaznu u iznosu od 20.000 do 500.000 kn za pravnu osobu te novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 40.000 kn za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Najtežim prekršajima smatra se neizdavanje računa i neiskazivanje isporuka dobara i usluga preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a ukoliko ih poduzetnik naplaćuje gotovinom ili neiskazivanje ili neiskazivanje potpuno i/ili točno i/ili pravodobno i/ili uredno takvih transakcija.
Takvi prekršaji su i nevođenje poslovnih knjiga i evidencija, slučajevi u kojima se knjiženja i druga evidentiranja u poslovnim knjigama ne obavljaju potpuno ili točno ili pravodobno ili uredno te ukoliko
poduzetnik poslovne knjige, druge evidencije i knjigovodstvene isprave ne čuva u rokovima propisanim zakonom.
Najteži porezni prekršaj je i ako poduzetnik ne uruči ispis elektronički vođenih poslovnih knjiga, evidencija i izvješća i drugih podataka koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice ili ne omogući pristup i nadzor takvih podataka. Također, ukoliko ne omogući pristup i nadzor računalnog ili drugog elektroničkog sustava i baza podataka, odnosno ako ne osigura podatke na propisani način, ili ne osigura odgovarajuću zaštitu, tajnost i cjelovitost podataka.
Vezano za elektroničko poslovanje, kažnjava se ukoliko se ne osigura čuvanje podataka i pristup podacima u elektroničkom obliku, ako se ne osigura čitljivost izvornih podataka bez obzira na okolnosti promjene opreme korištenih sustava ili programa, ako se ne osigura pravilno spremanje i čuvanje za propisano razdoblje, ako se ne omogući pristup elektronički vođenim poslovnim knjigama, evidencijama, izvješćima i drugim podacima koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice i u slučajevima kada se čuvaju u elektroničkom obliku kod drugih osoba ili u drugim zemljama, ako se ne pohrani i čuva podatke u obliku koji dopušta nadzor u razumnom vremenu ili ako se ne omogući kopiranje mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka sa računala i druge opreme.
Odnosi s poreznim tijelima su također pod posebnim tretmanom pa se tako najtežim prekršajem smatra odbijanje sudjelovanja u poreznom postupku, zabrana obavljanja poreznog nadzora, ne odazivanje na poziv poreznog tijela, nepredočenje poslovnih knjiga, evidencija, poslovne dokumentacije i drugih isprava na zahtjev poreznog tijela te ukoliko se Poreznoj upravi ne dostavi, u zakonom propisanom roku ili na njezin zahtjev, podatke o prometu kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta, slobodnih zanimanja i građana, uključivo i podatke o prometu tekućih računa i štednih uloga.
Novčane kazne, u iznosu od 10.000 do 300.000 kn, za prethodne prekršaje predviđene su i za fizičku osobu obrtnika i fizičku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a fizička osoba koja odbije sudjelovanje u poreznom postupku i ne odazove se na poziv poreznog tijela, kažnjava se novčanom kaznom od 1.000 do 40.000 kn. Ponavljanje prekršaja podrazumijeva još i više kazne.
Vrijedi napomenuti i da Porezna uprava ima pravo oduzimanja kao imovinske koristi, utvrđenog viška gotovine koji nije iskazan preko naplatnog uređaja.
