Umanjena vrijednost vozila je razlika između tržišne vrijednosti prije i nakon nezgode, odnosno nakon popravka vozila
U prometnoj nezgodi za koju nisam kriv vozilo mi je teško oštećeno? Osiguratelj je tražio da se izvrši popravak, iako sam ja bio za obračun totalne štete. Vozilo je popravljeno, ali sigurno više nije kao što je bilo prije nezgode i manje vrijedi. Imam li pravo na nakandu razlike?
Prema načelu potpune naknade, odnosno povratka u prijašnje stanje, vlasnik oštećenog vozila koji je izvršio popravak vozila (ili je tražio isplatu po pogodbi), a s obzirom da popravak ne znači povrat u prijašnje stanje, jer je popravkom vozilo izgubilo na svojoj vrijednosti, ima pravo na naknadu u novcu tzv. umanjene vrijednosti vozila. Ta vrijednost je vrijednost koju bi vlasnik oštećenoga vozila dobio manje za vozilo nakon popravka na tržištu od one koju bi dobio da vozilo nije bilo oštećeno. Uporište za to pravo je odredba čl. 1085., st. 2. ZOO, koja kaže: „Ako uspostavljanje prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu.“
Smanjena (ili umanjena) vrijednost vozila može biti tehnička i/ili tržna/ekonomska umanjena vrijednost. O tehničkoj umanjenoj vrijednosti govorimo u onim slučajevima u kojima je nakon obavljenog popravka vozila došlo do njegove tehničke promjene, dakle, do promjene stanja vozila. S obzirom na suvremenu tehnologiju popravka, tehnička umanjena vrijednost ne predstavlja temelj za traženje naknade od osiguratelja, već se svrstava u kategoriju garancijskih obveza izvođača popravka, dakle, radionice/servisa. Od osiguratelja bi oštećeni mogao tražiti naknadu za takvo smanjenje vrijednosti samo ako je osiguratelj tražio da se vozilo popravlja u točno određenom servisu, kojemu je nalog za popravak dao osiguratelj.
Tržna/ekonomska smanjena vrijednost znači gubitak vrijednosti vozila nakon popravka. Polazi se od toga da bi vlasnik oštećenoga i popravljenoga vozila na tržištu vozila nakon popravka, kod eventualne prodaje vozila, po načelu savjesti i poštenja, kupcu toga vozila morao reći da je vozilo popravljeno nakon nesreće, a to bi zasigurno rezultiralo umanjenjem cijene vozila. Dakle, jednostavno rečeno, umanjena vrijednost vozila je razlika između tržišne vrijednosti prije i nakon nezgode, odnosno nakon popravka vozila. Efektivni popravak vozila nije nužna pretpostavka za traženje naknade smanjene vrijednosti vozila. Isto tako, štetnik/osiguratelj mora umanjenu vrijednost nadoknaditi u novcu bez obzira na to hoće li vlasnik doista popravljeno vozilo prodavati ili ne.
Visina umanjene vrijednosti vozila ovisi o vrsti i tipu vozila, starosti vozila, konkurentnosti na tržištu, općem stanju vozila prije nezgode, prijeđenoj kilometraži, broju (dosadašnjih) vlasnika, ranijim oštećenjima, prirodi zadnjih oštećenja, načinu otklanjanja oštećenja – popravak ili zamjena oštećenih dijelova, itd. U praksi se umanjena vrijednost dosuđuje samo za novija vozila (do dvije, tri ili četiri godine starosti). No, to nije zakonska granica i naknada će se dati uvijek kad za to ima osnove. I kod vozila koja su starija i trošnija smanjenje tržne vrijednosti zbog obavljenog popravka nakon oštećenja ovisi o vrsti i opsegu obavljenog popravka (Vs, Rev. 1027/75, 26. 11. 1998.). Upravo za starija vozila nerijetko se događaju sporenja oko umanjene vrijednosti, posebno kod bojenja (lakiranja) oštećenih dijelova, kad se na novoobojanim dijelovima primjećuje nova nijansa boje, što narušava dojam o vozilu. Razlika se tehnički pokušava eliminirati prešpricavanjem šire površine od one koja je oštećena (obvezno do granica cjelovitosti oštećenog dijela koji se boja). U vezi s tim problemom stajalište sudske prakse je nejedinstveno. Neki sudovi dosuđuju naknadu za umanjenu vrijednost i u ovim slučajevima, drugi pak smatraju da je bojanjem oštećenih (ili novougrađenih) dijelova vozilu vrijednost poboljšana, pa bi i kod ovoga trebalo primijeniti načelo odbitka povećane vrijednosti.
Postoje razne metode računanja iznosa umanjene vrijednosti. Vještaci uzimaju kao osnovicu za izračun umanjene vrijednosti vozila ili vrijednost vozila ili iznos cijene popravka. U svakom slučaju utvrđivanje iznosa umanjene vrijednosti posao je vještaka. U svojoj računici svaki od njih mora voditi računa o tome da vrijednost vozila na tržištu nakon popravka, uvećana za iznos umanjene vrijednosti vozila, mora odgovarati vrijednosti vozila na tržištu prije nezgode.
Naknada za umanjenu vrijednost, u pravilu, ne dosuđuje se za oštećenja teretnih vozila, radnih strojeva i autobusa, iako ni kod te vrste vozila nije isključena.
