Zabrinutost oko sudbine financijskog svijeta kakvog poznajemo polako jenjava, a na njezino mjesto dolazi ona koja se odnosi na usporavanje i ulazak u recesiju većine svjetskih ekonomija za koju neki analitičari smatraju da će biti najgora u posljednjih 70 godina.

Posljednji pokazatelji iz SAD-u ukazuju na činjenicu da je najveća svjetska ekonomija već u recesiji. Indeks kojim se mjeri poslovna aktivnost, tzv. Philly FED indeks, je na najnižoj razini u posljednjih 18 godina. Podatak potvrđuje činjenicu da je slom financijskog tržišta vrlo negativno utjecao na realnu ekonomiju. Službeni podaci pokazuju da je industrijska proizvodnja u SAD tjekom rujna pala za 2,8 posto, što je najjači mjesečni pad u posljednje 34 godine.  Na godišnjoj razini pad industrijske proizvodnje iznosi 4,50 posto. Iskorištenost kapaciteta je pala sa 78,7, koliko je iznosila u kolovozu, na 76,4 posto u srpnju. Malo optimizma, onog lažnog, donio je tjedni podatak o zaposlenosti. Broj onih koji su zatražili pomoć za nezaposlene je pao sa 478.000 na 461.000. Unatoč tome, analitičari se ne zavaravaju ovim podatkom, jer će se u narednim mjesecima situacija na tržištu rada uvelike pogoršati. Potrošačke cijene su u SAD tijekom rujna na mejsečnoj razini ostale na istoj razini kao i tijekom kolovoza, najviše zahvaljujući padu cijena energenata od 1,9 posto. Na godišnjoj razini potrošačke cijene su više za 4,9 posto. Niže potrošačke cijene olakšat će posao Američkoj središnjoj banci u borbi protiv usporavanja gospodarske aktivnosti, jer se otvara mogućnost spuštanja kamatne stope.

Potrošačke cijene u euro zoni još nemaju tendenciju pada. Potrošačke cijene u Njemačkoj su tijekom rujna ostale na prijašnjoj razini od 2,9 posto.U Francuskoj su potrošačke cijene na godišnjoj razini 3,00 posto, dok su u Italiji tijekom rujna porasle na 3,8 posto. Velika Britanija također bilježi rast potrošačkih cijena u rujnu od 5,2 posto na godišnjoj razini. ZEW indeks investitorskog povjerenja u Njemačkoj bilježi očekivani pad sa razine -41 na -63 boda. Industrijska proizvodnja u euro zoni bilježi na mjesečnoj razini oporavak od 1,1 posto, no na godišnjoj razini bilježi se pad od 0,7 posto. U sadašnjoj situaciji analitičari smatraju da bi se do kraja godine euro u odnosu na dolar mogao vratiti iznad 1,40.
Domaće tržište je također malo živnulo. Nedavna odluka HNB-a da se gotovina, koje je bilo oko 2,6 milijardi kuna u bankarskom sustavu, više ne koristi u izračunu obvezne rezerve povećala je potražnju za kunama. Kamatne stope su i dalje relativno visoke i kreću se oko 10 posto. Očigledo je da se povećana potražnja za kunama do sada nije reflektirala na tečaj. Kuna na deviznom tržištu lagano pada u odnosu na euro, te je u proteklih tjedan dana oslabila sa 7,14 do 7,19 za euro.