Kod neznatnih tjelesnih povreda sudovi su počeli primjenjivati kriterij male društvene važnosti takvih ozljeda, odnosno povreda prava osobnosti, jer su one svakodnevne u običnom životu svake osobe
Naš čitatelj F.L. imao je prije tri mjeseca prometnu nezgodu (direktan sudar na jednoj uskoj šumskoj cesti, za koji je policija okrivila oba vozača) u kojoj je zadobio „...višestruke ogrebotine po čelu i po rukama, u bolnici nije bio, trajnih posljedica nema jer su rane potpuno zarasle za nekoliko dana ...“.
Obratio se osiguratelju X , kod kojega je osiguran drugi vozač. Osiguratelj mu je bez problema platio 50 % štete na vozilu, jer tvrdi da je sam kriv za 50 % štete, ali mu je odbio isplatiti naknadu za pretrpljene ozljede i strah zbog sudara tvrdeći da se radi o „...bagatelnim ozljedama za koje nema pravo na naknadu štete...“. Je li osiguratelj u pravu i ima li smisla tužiti?, pita F.L.
Problem našega čitatelja je problem tzv. neznatnih, bagatelnih ozljeda koji se u zadnje vrijeme vrlo aktualizirao, ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim europskim zemljama.
Naime, postavilo se pitanje opravdanosti naknada za tzv. neznatne ozljede, jer su naknade za takve ozljede odnosile veliki dio prikupljene premije osiguranja od automobilske odgovornosti.
U Hrvatskoj je problem postao aktualan donošenjem novog Zakona o obveznim odnosima, koji je stupio na snagu prvim danom 2006. godine i koji je prihvatio tzv. objektivnu koncepciju neimovinske štete kao posljedice povrede prava osobnosti.
Svaka ozljeda, pa i spomenute ogrebotine, su po tom Zakonu povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, koje štiti spomenuti ZOO.
Međutim, da bi netko zbog neznatnih ozljeda, odnosno posljedično zbog neznatne povrede prava osobnosti na zdravlje, imao pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete moraju se ispuniti određene pretpostavke koje spominje i sam Zakon o obveznim odnosima. Čl. 1100. st. 1. Kaže: „U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu...“.
Dakle, bitne su težina povrede i okolnosti slučaja. Ako nisu ispunjene te dvije pretpostavke – nema pravične novčane naknade za pretrpljene ozljede.
Naime, kod neznatnih tjelesnih povreda sudovi su počeli primjenjivati kriterij male društvene važnosti takvih ozljeda, odnosno povreda prava osobnosti, jer su one svakodnevne u običnom životu svake osobe. One su događaji koji ne prelaze prag normalne društvene tolerancije i potrebe suživota u društvu. Ako ogrebotine našega čitatelja F.L. spadaju u tu kategoriju povreda prava osobnosti na zdravlje (a što će odlučiti sudac na temelju nalaza liječnika-vještaka), mala je vjerojatnost da će ishoditi pravičnu novčanu naknadu za te ogrebotine.
