Prošli tjedan na financijskom tržištu je bio obilježen vrlo velikom volatilnošću. Još je rano govoriti da li se radi o najvećoj valutnoj krizi modernog doba. Investitori zbog straha od globalne recesije "izlaze" iz rizičnih pozicija u dionicama i iz valuta s višim kamatnim prinosom. Kao najveći dobitnici pokazali su se japanski jen i švicarski franak. Jen je u odnosu na euro ojačao na šestogodišnji maksimum od 113.65, dok je u odnosu na američki dolar jen dosegnuo trinaestgodišnji maksimum od 91.95. "Švicarac" je dosegnuo povijesni maksimum u odnosu na euro od 1,43. U međuvremenu su euro i britanska funta ostali pod velikim pritiskom u odnosu na američki dolar jer se investitori boje da bi euro zona i Velika Britanija mogli značajnije spustiti kamatne stope. Kamatna stopa u SAD-u je već prilično niska na 1,50 posto, dok su one u euro zoni i Velikoj Britaniji relativno visoke, 3,75, odnosno 4,50 posto. Funta je pala u odnosu na dolar na petogodišnji minimum nakon što su iz Središnje banke Engleske potvrdili da će engleska ekonomija ući u recesiju, prvu nakon šesnaest godina rasta. Potvrda je vrlo brzo stigla, engleska ekonomija je tijekom trećeg kvartala zabilježila pad bruto društvenog proizvoda od 0,5 posto.

Zbog pada cijene nafte najgore prolazi norveška kruna. Ona je u odnosu na euro pala na povijesnu razinu od 9,31. Norveški proračun uvelike ovisi o izvozu nafte, a kako crnom zlatu cijena kontinuirano pada investitori prodaju krunu zbog straha da će se to negativno odraziti na norveško gospodarstvo. Norveška središnja banka će najvjerojatnije tijekom ovog tjedna smanjiti kamatnu stopu na krunu za 50 b.p. na 4,75 posto. Australski dolar je također žrtva pada cijena roba, prvenstveno metala i energenata. Dok je vladala potražnja za tim robama, zbog rasta svjetske ekonomije, australski dolar je jačao. Viša kamatna stopa je također bila jedan od razloga za investiranje u australski dolar. Tijekom ljeta je iznosila 7,25 posto, no u međuvremenu je spuštena na 6,00 posto uz vrlo vjerojatna daljnja spuštanja. Kako svjetska eknomija ulazi u recesiju, potražnja za metalima i energentima slabi što stavlja australsko gospodarstvo pred velike probleme. Od početka listopada "australac" je pao u odnosu na euro za gotovo 16 posto. Valute istočnoeuropskih država su također pod velikim pritiskom. Poljski zlot je u nepunih mjesec dana izgubio u odnosu na euro 11 posto, mađarska forinta je pala u odnosu na euro za 12 posto. Mađarska središnja banka je, kako bi zaustavila daljnje slabljenje forinte, podigla kamatne stope sa 3,00 na 11,50 posto. Niti hrvatska kuna nije pošteđena ovih regionalnih kretanja te je u nepuna dva tjedna pala s 7,11 na 7,26 koliko se krajem prošlog tjedna trgovala na međubankarskom tržištu. Zbog toga je Hrvatska narodna banka održala deviznu intervenciju na kojoj je prodala poslovnim bankama 270,6 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,2265. Ubrzo nakon intervencije kuna je ojačala u odnosu na euro do 7,1900.