Izgleda da je konačno policija počela primjenjivati zakonske odredbe i prijavljivati prekršitelje odredbe članka 82. st. 1. Zakona o osiguranju. Da podsjetimo: taj propis glasi: "Vlasnik, odnosno korisnik motornog i priključnog vozila dužan je sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom motornog vozila nanese trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari". Nepoštivanje ove odredbe znači prekršaj za koji će se prekršitelj, odnosno odgovorna osoba, sukladno odredbi čl. 109. t. 1., kazniti novčanom kaznom od 2.000 do 10.000 kuna. Naš čitatelj C.I. žali se da je svoje kombi-vozilo posudio prijatelju J.L. - u, koji ga je trebao za svoj posao kroz petnaestak dana, ali ga je vratio tek nakon mjesec dana; da je u tom vremenu isteklo osiguranje od automobilske odgovornosti; da je toga prijatelja zaustavila policija, konstatirala da je neosiguran i za prekršaj prijavila ne J.L-a, nego - CI. a kao vlasnika vozila. Misli da nije odgovoran za prekršaj, jer da je vozilo bilo kod njega on bi produžio osiguranje. Odgovornim smatra prijatelja koji je korisnik vozila i koji je mogao znati da osiguranje više ne vrijedi, jer mu je, uz prometnu dozvolu, predao i kopiju police osiguranja. Slučaj nije rijedak. Vlasnici vozila vrlo često prepuštaju na upravljanje i korištenje drugoj osobi. Međutim, prema gore citiranom članku 82. st.1. Zakona o osiguranju, odgovornom osobom za propust osiguranja od odgovornosti smatra se vlasnik motornog vozila. Umjesto vlasnika, odgovorna osoba može biti i korisnik vozila. No, korisnik vozila, u smislu Zakona o osiguranju, nije trenutni upravljač vozilom, nije vozač koji privremeno upravlja vozilom. Korisnik vozila je osoba koje vozilo kroz dulje vremensko razdoblje koristi temeljem određenog pravnog osnova, npr. temeljem ugovora o najmu vozila, kao što je to slučaj kod leasing odnosa, i koja snosi sve troškove korištenja vozila, ali koja ima i sve koristi od uporabe vozila. Osoba koja ne ispunjava ove kriterije ne smatra se korisnikom. Takvo stajalište nalazimo i u jednoj odluci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (br. Gž 14292/02 od 11.5.2004. g.). Sud, doduše u jednom drugačijem slučaju (radilo se o tome da je vozilo bilo na popravku i serviser je upravljao neosiguranim vozilom tijekom probne vožnje) kaže; "... u smislu čl. 82. st.1. Zakona o osiguranju, odgovorna osoba za sklapanje ugovora o osiguranju motornog vozila od odgovornosti za štetu trećim osobama je vlasnik vozila, odnosno korisnik koji motorno vozilo trajnije koristi na temelju određene pravne osnove, što u ovom slučaju nije okrivljenik koji je tuđim vozilom, koje je primio na popravak, obavio samo probnu vožnju". Očigledno je, dakle, da se naš čitatelj C.I. ne može osloboditi prebacujući odgovornost na J.L.-a, jer J.L. nije korisnik u smislu odredbi Zakona o osiguranju i nije obveznik sklapanja ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti.