Danas svi žive na kredit, pa se i osiguranja ugovaraju u obrocima, dakle, na kredit, na koji se - kod nekih osiguratelja - plaća i kamata za odgodjeno ili kreditirano plaćanje premije. No, plaćanje premije odjednom ili u obrocima je vrlo važna stavka ugovora o osiguranju, kojoj je Zakon o obveznim odnosima posvetio posebnu pažnju i te su odredbe stroge (kogentne) prirode, što znači da ugovorne stranke - osiguratelj i ugovaratelj osiguranja - nisu ovlaštene od njih odstupiti. Da su pri tome mogući nesporazumi i nesuglasice, odnosno sudski sporovi - dokaz je i pismo naše čitateljice koje ukratko glasi: "Radi se o ugovoru o kasko osiguranju…ugovorena je obročna otplata, ali nigdje u ugovoru nije naznačen iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi. Nezgoda se dogodila više od godinu dana nakon što je ugovor sklopljen i tužitelj u medjuvremenu nije platio ništa s osnove police o kasko osiguranju automobila,nego je tek nekoliko dana nakon nezgode uplatio mali dio premije. Tuženik - osiguravajuće društvo nije tražilo raskid ugovora. Da li je osiguratelj dužan isplatiti osiguranu svotu (šteta je totalna na skupom novom automobilu)? Da li i za ugovor o osiguranju s obročnom otplatom vrijedi da pod prijetnjom ništavosti mora sadržavati iznos pojedinačnih otplata, njihov broj i njihove rokove, kao što vrijedi kod ugovora o prodaji stvari s obročnom otplatom (čl. 544 starog ZOO)…?". Kao što je vidljivo iz pisma naše čitateljice radi se o ugovoru o osiguranju (kasko) motornog vozila po odredbama staroga Zakona o obveznim odnosima. Pošto je taj Zakon imao specifične odredbe o ugovoru o osiguranju, medju kojima su i odredbe o plaćanju premije i posljedicama neplaćanja premije ,nema mjesta analognoj primjeni čl. 544. Zakona. Polica osiguranja , kao bitan sastojak , mora , medju inim , imati i naznaku premije osiguranja (čl. 902. st. 1.). Iz pisma je vidljivo da je u polici navedena premija i da je ugovoreno plaćanje premije u obrocima. Dakle, ugovoreno je plaćanje (dijela) premije nakon početka valjanosti ugovora o osiguranju , a to znači da je obveza osiguratelja na plaćanje odštete počela dana odredjenog u polici kao dan početka osiguranja (čl. 913.st.2. ZOO). Pošto rokovi i iznosi premije nisu navedeni ugovaratelj je bio dužan ukupnu premiju platiti do isteka osigurateljne godine. Ako je ugovor sklopljen na odredjeno vrijeme - istekom godine prestaje i obveza osiguratelja, a osiguratelj može tražiti plaćanje premije koja nije plaćena. No, ako je ugovor sklopljen na neodredjeno vrijeme, što se može nazrijeti iz pitanja," svaka strana može raskinuti ugovor s danom dospjelosti premije, obavještavajući pismenim putem drugu stranu najkasnije tri mjeseca prije dospjelosti premije "(čl. 922. st. 2. ZOO). Kako osiguratelj, prema riječima čitateljice, nije ugovaratelju osiguranja poslao preporučenim pismom obavijest o dospijeću premije (razlozi pasivnosti osiguratelja nisu važni), što je uvjet za traženje raskida ugovora, ugovor o osiguranju se nastavio i prestao postojati po samom Zakonu nakon isteka jedne godine od dana dospijeća premije (čl. 913. st. 3 ZOO). Shodno tomu, osiguratelj je obvezan platiti osigurninu (isplatiti odštetu) za štetu koja se dogodi u drugoj godini trajanja osiguranja, a od iznosa odštete može odbiti premiju koju ugovaratelj duguje.