Kraj godine je vrijeme sumiranja rezultata. Osiguratelji još marljivo proučavaju podatke i ne žure s iskazivanjem proteklih događaja. Zato ćemo s komentarom njihovog poslovanja u 2000. g. morati pričekati. No, rezultati djelovanja neosiguranih vozača i vozača koji nakon uzrokovanja štete ostanu nepoznati - poznati su. Da podsjetimo: zakonodavac je odredio da štete od neosiguranih vozača motornih vozila (i materijalne i nematerijalne) plaća Hrvatski ured za osiguranje na teret garancijskog fonda, koji, jasno, alimentiraju svi osiguratelji koji se bave osiguranjem od autoodgovornosti. To isto vrijedi i za štete koje uzrokuju nepoznati vozači (samo za štete nastale smrću ili ozljedom osoba). Nažalost, u 2000. g. zabilježen je porast broja nezgoda uzrokovanih i od strane neosiguranih i od strane nepoznatih vozača. Dok je tijekom 1999. g. Hrvatskom uredu za osiguranje bilo prijavljeno 2.363 slučaja nezgoda koje su uzrokovali neosigurani vozači, u 2000. g. taj broj iznosi 2.411 slučajeva. Dok je tijekom 1999. g. za prijavljene slučajeve isplaćena i rezervirana odšteta u iznosu od 28.898.531 kuna, u 2000. g. taj iznos se penje na 31.665.852 kune. Ove brojke dovode u sumnju izjave policije kako će pooštriti kontrolu neosiguranih vozača. Bilo je čak obećanja da će se registarske tablice skidati s neosiguranih vozila. To se očigledno nije dogodilo i Hrvatska i dalje drži neslavno visoko mjesto među europskim zemljama kad su u pitanju neosigurani vozači. Važnost borbe protiv neosiguranih vozača i u tome je što oni remete osnovno načelo solidarnosti svih sudionika prometa. Oni uzrokuju štete za koje nije plaćena premija. Iznos od tridesetak milijuna isplaćenih i rezerviranih šteta s naslova krivice neosiguranih vozača morat će nadoknaditi - osigurani vozači! Naravno, kroz vjerojatno povećanje premije osiguranja. Slično je i ponašanje nepoznatih štetnika. Dok je 1999. g. zabilježeno 250 slučajeva nezgoda uzrokovanih od nepoznatih vozača, tijekom 2000. g. zabilježeno ih je 283. Za odštetu žrtvama tih "cestovnih pirata", kako ih ne bez gorčine naziva policija, isplaćeno je i rezervirano u 2000. g. 10.429.087 kuna, prema 6.447.493 kune u prethodnoj godini. I taj će iznos pasti na savjesne i korektne vozače. U svakom slučaju, brojke, premda na prvi pogled ne izgledaju impozantne, s obzirom na ukupni obim poslova koje osiguratelji obave u svezi s osiguranjem autoodgovornosti, pokazuju da se sigurnost u cestovnom prometu pogoršava. Je li to posljedica činjenice da se tijekom 2000. g. nije provodio Nacionalni program sigurnosti u cestovnom prometu, jer su ga osiguratelji odbili financirati, ili je posrijedi opće pogoršanje sigurnosti u prometu - teško je reći. No, pojačano angažiranje svih činitelja na sprečavanju porasta broja neosiguranih i nepoznatih štetnika očito je nužna. Svaki u svom dijelu, posebno policija i osiguratelji, mora činiti sve što je potrebno da se ostvari tendencija smanjivanja takvih slučajeva, a ne povećanja, kako je bilo prošle godine.