Na svjetskim tržištima kapitala vlada totalni kaos u smislu pada cijena dionica i burzovnih indexa. Gotovo svi najvažniji burzovni indexi bilježe pad vrijednosti u Australiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Japanu, Sjedinjenim Državama i mnogim drugim. Sve je započelo u Americi, a uslijed globalizacije ekonomije ta se nesigurnost proširila i na druge krajeve svijeta. Nevjerojatno je da situacija u Americi može uzdrmati ostala tržišta. Tako, Amerika predstavlja najveće tržište Japana, Kine, Meksika i Kanade, dok su primjerice u Argentini, Singapuru i Hong Kongu kamatna stopa i valuta vezane za kretanje dolara. Isto tako, primjera radi, u Južnoj Koreji i Tajvanu, gdje veliki dio izvoza čini proizvodnja poluvodiča i dijelova računala, tržišta kapitala prate promjene u tehnološki orijentiranom NASDAQ-u, koji bilježi u posljednjih godinu dana stalne korekcije cijene na dolje. Iz navedenih primjera slijedi da nije ni čudo da se trendovi na burzama šire takvom brzinom i snagom, a frustrirajuće je za globalne investitore da se više ne mogu osloniti niti na geografsku diverzifikaciju portfelja. Sezona "medvjeda" počela je točno prije godinu dana, u ožujku 2000. godine, a mnogima je već dosadilo takvo stanje. Postavlja se pitanje do kada će to trajati. Povijest ima neke odgovore. Tako je jedna analitička kuća, analizirajući 20 takvih situacija u kojima su "medvjedi" vladali od 1900. godine, izračunala da treba samo tri godine u prosjeku da investitori koji su kupovali na vrhuncu tržišta dođu na nulu. Da li će se slično desiti i u ovom slučaju jasno, ne zna se. Međutim, spominju se tri moguća scenarija. Prvi, najgori, spominje kao primjer veliku depresiju 1929. godine kada je tržište dionica palo za 86%, a investitori nisu na nuli bili gotovo četvrt stoljeća. Takav se scenario može ponoviti, s obzirom da su investitori u posljednjih godinu dana izgubili oko 4 bilijuna dolara i da nikad do sada toliko ljudi nije posjedovalo dionice, pa putem mehanizma efekta bogatstva, o čemu se već pisalo na stranicama Burze, može doći do daljnjeg pada dionica. Druga varijanta nije toliko drastična i predstavlja tipično tržište medvjeda. U prosjeku su takva tržišta trajala 17 mjeseci. Treća, najblaža varijanta, traje puno manje, a posljednji primjer datira iz 1998. godine kada je takvo stanje trajalo samo 6 mjeseci. FED može biti spasilac smanjivanjem kamatnih stopa i kupnja ponovo počinje. To se ponovo može desiti, a analitičari kažu da se to dešava kada FED dva puta za redom reže kamatne stope. FED je već dva puta to učinio, a očekuje se da će to ponoviti na slijedećem zasjedanju, dakle ovaj tjedan. Mnogi sudionici smatraju da je mala vjerojatnost da nastupe prva ili treća varijanta. S naše točke gledišta, svejedno nam je kojim će putem krenuti američko tržište, jer se kretanja na njemu ne odražavaju i na naše, a osim toga domaći investitori još uvijek legalno ne mogu ulagati u strane vrijednosne papire.