Europska središnja banka je na prošlotjednoj sjednici spustila kamatnu stopu na euro za 50 b.p. na 1,50 posto. Od listopada prošle godine Europska središnja banka je smanjila kamatu na euro za 275 b.p. Analitičari očekuju da će tijekom ljeta kamatna stope na euro biti spuštena do 1,00 posto. Kamatnu stopu je spustila i Središnja banka Engleske, za 50 b.p. na 0,50 posto, čime je kamatna stope na funtu od prošlog listopada manja za 450 b.p. To je najniža kamatna stopa u 315 godina staroj povijesti Središnja banke Engleske. Prinos na desetogodišnju državnu obveznicu Velike Britanije je pao na 50 godišnji minimum od 2,95 posto, zbog čega je ulaganje u taj papir postalo manje atraktivno od ulaganja u slične papire euro zone ili SAD-a. Zabrinutost investitora da bi britanski bankarski sektor mogao biti u još većim problemima gurnula je britansku funtu na dvomjesečni minimum u odnosu na euro i dolar.
Američki dolar je preživio još jedan težak udarac. Krajem tjedna bio je objavljen podatak o zapošljavanju. Tijekom veljače je u SAD-u nestalo 655,000 radnih mjesta, dok je stopa nezaposlenosti narasla s 7,6 na 8,1 posto. Američki dolar se cijeli prošli tjedan bio u odnosu na euro unutar uskog rasponu od 1,2550 do 1,2750, odnosno oko 5,82 na kunu. Vijest koja sigurno neće obradovati veliki broj ljudi u Hrvatskoj je da švicarski franak jača. On je prošli tjedan u odnosu na euro ojačao s 1,4850 na 1,4600, dok na kunu, „švicarac“ vrijedi oko 5,05. Analitičari očekuju da bi na ovotjednoj sjednici Švicarska središnja banka mogla spustiti kamatnu stopu na 0,25 posto. Snažan franak ne odgovara švicarskoj ekonomiji, koja je izvozno orijentirana, zbog čega Švicarska središnja banka sve više razmišlja o intervenciji na deviznom tržištu kako bi oslabila vrijednost franka. S obzirom da je kamatna stopa na franak vrlo niska, intervencija se sama po sebi nameće kao jedino rješenje problema jakog franka.
Na domaćem tržištu Hrvatska narodna banka je na redovitoj obrnutoj repo aukciji plasirala poslovnim bankama 6,1 milijardi kuna na rok od sedam dana po stopi od 6,00 posto. Banke su ukupno tražile 8,1 milijardi kuna, dakle odbijene su 2,0 milijarde kuna. S obzirom da je spomenuta aukcija bila poprilično izdašna kamatne stope su se na kraći rok spustile ispod 10 posto. Samo tjedan dana prije su bile iznad 30 posto. Takva situacija će najvjerojatnije trajati do ove srijede kada započinje novo razdoblje izdvajanja obvezne pričuve banaka i kada bi se kamatne stope opet mogle vratiti na razine iznad 20 posto. Kako se kunska likvidnost popravila, kuna je u odnosu na euro oslabila sa 7,35 na 7,44. Ukoliko Hrvatska narodna banka u srijedu povuče kunsku likvidnost, kamatne stope će narasti, a tečaj bi se opet mogao vratiti ispod razine od 7,40.
