U tjednu što je iza nas tečaj eura u odnosu na dolar kretao se između 0,8670 - 0,8790. Za postizanje nekog jačeg trenda i smjera tečaja nisu pomogli ni pokazatelji o stanju američkog odnosno europskog gospodarstva niti, brojne izjave visokih dužnosnika. Za euro je bila pozitivna vijest da je Njemačka izbjegla kritiku i "prvo upozorenje" na sastanku ministara financija europske dvanaestorice u Briselu. Naime, proračunski deficit u Njemačkoj se opasno približio dozvoljenoj veličini od 3% bruto društvenog proizvoda, kako je dogovoreno u Ugovoru o stabilnosti i rastu. Svako veće povećanje deficita povlači za sobom određena upozorenja, a potom i sankcije. Njemački Ministar financija Hans Eichel obećao je da će Njemačka dati sve od sebe i zadržati deficit u dogovorenim okvirima. Ovakvim obećanjima pridružio se je i francuski Ministar financija Laurent Fabius, jer Francuska, kao i Njemačka, ima tradicionalno deficitaran proračun. Nakon toga euro je ojačao u odnosu na dolar do 0,8790 gdje je naišao na jači otpor, tj počeli su ga prodavati. Najveće poslovno istraživanje u Njemačkoj je ono koje kvartalno provodi Savezna gospodarsko-trgovačka komora i obuhvaća 25.000 ispitanika. Predsjedavajući komorom Martin Wansleben iznio je oštru kritiku njemačkoj vladi riječima kako je zasramljujuće da se Njemačka s postojećim gospodarskim potencijalom i stručnom radnom snagom vozi u zadnjem vagonu svjetskog gospodarstva. Naime, od posljednjeg istraživanja koje je objavljeno u listopadu 2001. broj ispitanih poduzeća koja smatraju da se je situacija pogoršala narastao je s 28 na 30%, dok je godinu dana prije taj postotak iznosio 18. Nadalje, istraživanje pokazuje da je iskorištenost kapaciteta u padu, a sklonost investiranju je niža od recesijske 1993. godine. Povećanje broja nezaposlenih u Njemačkoj rezultiralo je padom prometa u maloprodaji tijekom prosinca za 3,4% m/m, odnosno 4,1% g/g. Ovakve podatke analitičari su pretpostavljali, jer što je veći broj nezaposlenih to je i sve više onih koji više neće trošiti novac na neke "manje potrebne" stvari koje bi možda i kupili da su zaposleni. Da je situacija vrlo složena bilo je vidljivo iz podatka o povećanju inflacije u Njemačkoj tijekom siječnja s 2,2% na 2,3%. Vijesti iz druge po veličini ekonomije u eurozoni ne najavljuju tako skori oporavak. Industrijska proizvodnja u Francuskoj u prosincu je pala za 0,9%, a najave francuskih kompanija kako će smanjiti iznose za investicije za tri posto tijekom ove godine limitirati će mogućnost za brzim oporavkom. Iz Italije ipak ne stižu tako crne vijesti. Industrijska proizvodnja, trećeg po veličini gospodarstva u eurozoni, tijekom prosinca je narasla za 1,6%, više od tržišnih predviđanja koja su očekivala rast od 0,9%. U SAD-u došlo je do pada prometa u maloprodaji tijekom siječnja za 0,2%. No, ako se izuzme promet u automobilskoj grani, gdje je zabilježen pad prodaje jer su financijski poticaji kupcima automobila vrijedili do kraja prošle godine, maloprodaja je rasla po zadivljujućih 1,2%. To daje naznake kako je američko gospodarstvo na pravome putu. Tome u prilog ide i činjenica da je broj radnika koji prvi puta traže povlastice za nezaposlene u odnosu na prošli tjedan manji za 8.000. Dugo očekivano zaustavljanje pada industrijske proizvodnje nije se dogodilo niti u siječnju kada je zabilježen pad od 0,1%. Ono što analitičari posebno ističu je da su zalihe gotovih proizvoda na policama smanjene što bi trebalo rezultirati u povećanju proizvodnje u narednim mjesecima. Hrvatska kuna kao što se i očekivalo nastavila je jačati u odnosu na europsku valutu. Probijena razina od 7,50 kuna za jedan euro. Kako bi ublažila ovaj trend Hrvatska narodna banka intervenirala je na deviznom tržištu kupnjom 67 milijuna eura po tečaju 7,45. Kako još uvijek postoji veća ponuda eura na tržištu očekuju se dodatne intervencije HNB-u, u suprotnome vidjeti ćemo kunu vrlo brzo na razini od 7,4000.