Njemačka je na putu ka oporavku, no on će biti jako dug i jako težak. Puno optimizma je u igri kada je riječ o oporavku najvećeg gospodarstva Eurozone, mada, ima dosta ekonomista koji smatraju da je situacija znatno složenija. Posljednja očekivanja gospodarskog rasta pokazuju da bi rast ove godine mogao biti oko 1,8 posto, više od prošlogodišnjih 1,1 posto. No već za 2007. godinu analitičari očekuju veliki pad, tj. rast od samo 0,9 posto. Većina optimizma ima podlogu u indeksima koji mjere optimizam gospodarstvenika i bankara (IFO i ZEW), koji su se vinuli u visinu nakon stvaranja velike koalicije CDU-SPD na čelu s Angelom Merkel. IFO indeks očekivanja gospodarstvenika je na najvišoj vrijednosti u posljednjih 15 godina i iznosi 102 boda. Komponenta indeksa koja pokazuje sadašnju situaciju iznosi 100,4, dok komponenta koja prikazuje poslovna očekivanja iznosi 103,6 boda.Drugi indeks koji pokazuje očekivanja investitora bilježi treći mjesec zaredom lagani pad. ZEW indeks je početkom godine iznosio 69 boda, u veljači je pao na 67 dok je za ožujak indeks stao na 64 boda. Ukoliko se ovaj trend nastavi i u travnju sve će se više sumnje pojaviti u mogućnost da Njemačka privreda povuče i ostatak Eurozone. Te sumnje će s približavanjem kraja godine biti sve jače, jer iduće godine Njemačka podiže stopu poreza na dodanu vrijednost, a taj potez bi mogao smanjiti bruto društveni proizvod Njemačke za 1 postotni bod. Euforija nastala nakon pobjede Angele Merkel sve više kopni, mada je poslovni optimizam još uvijek relativno visok. Ono što najviše zabrinjava je vrlo slaba potražnja i potrošnja najviše zbog visoke stope nezaposlenosti. Indeks povjerenja potrošača je već četiri godine ispod razine od 90 boda i vrlo teško će probiti razinu od 100. Stopa nezaposlenosti je visoka i iznosi 11,4 posto. Analitičari očekuju da će se s približavanjem kraja godine potražnja, tj. potrošnja u Njemačkoj pojačati, ali prvenstveno zbog činjenice da će od iduće godine biti viša stopa poreza na dodanu vrijednost, pa će najvjerojatnije porasti potrošnja luksuznije (skuplje) robe. Tako će se dogoditi svojevrsan paradoks. Ono što je dobro za potrošnju i ekonomiju ove godine će najvjerojatnije naštetiti toj istoj potrošnji i ekonomskom rastu iduće godine. Sada se postavlja pitanje da li je politika kamatnih stopa Europske središnje banke ispravna, odnosno da li je stvarno potrebno da se kamatna stopa na euro podiže, kada najveće europsko gospodarstvo polako gubi dah i početni optimizam. Investitori očekuju podizanje kamate na euro na sjednici ECB početkom lipnja.