Vlada je na sjednici 23.06.2016. godine uputila u Sabor najnoviji Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu.
Ovim Zakonom izmijenjena je definicija subjekata od javnog interesa na način da veliki poduzetnici više nisu subjekti od javnog interesa, osim ako su financijske institucije ili ako su im vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište.
Također, definitivno je potvrđeno da knjigovodstvena isprava mora sadržavati potpis osobe odgovorne za izdavanje knjigovodstvene isprave, osim u slučajevima kada je ista sastavljena kao elektronički zapis ili u slučajevima računa koji služe kao knjigovodstvene isprave, ako su sastavljeni na način koji uređuju porezni propisi. No, izmjenama se potvrđuje i dio Uredbe koji propisuje da knjigovodstvena isprava mora sadržavati oznaku konta na kojima će ista biti proknjižena, osim ako se takva oznaka ne kreira automatski primjenom softvera.
Propisano je i da knjigovodstvena isprava mora sadržavati potpis osobe odgovorne za poslovni događaj, osim u slučajevima kada je ista sastavljena kao elektronički zapis ili u slučajevima računa koji služe kao knjigovodstvene isprave, ako su sastavljeni na način koji uređuju porezni propisi. Ovim izmjenama jasnije se propisuje da je poduzetnik ili osoba koju on odredi odgovorna za kontrolu vjerodostojnosti isprava na način da je dužna prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige, provjeriti vjerodostojnost knjigovodstvene isprave te kako se iz potpisa ili nekog drugog, njemu najprihvatljivijeg načina, mora moći utvrditi identitet osobe koja je obavila kontrolu prije unosa podataka u poslovne knjige. U slučajevima kontrole vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava koje su sastavljene kao elektronički zapis, propisuje se mogućnost da se kontrola vjerodostojnosti takvih isprava i njihova verifikacija obavlja na način koji poduzetnik odredi internim pravilima ili procedurama ugrađenim u informacijski sustav poduzetnika.
Jedna od najznačajnijih novina je da se ovim Zakonom predlaže ukidanje obvezne primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana, a isto je potaknuto velikih troškovima koji bi poduzetnici imali u smislu prilagodbi računovodstvenih sustava i angažmana dodatnih zaposlenika. Zanimljivo je da je prijedlog Zakona donesen u zadnji čas, neposredno prije nego je Odbor za standarde financijskog izvještavanja trebao donijeti jedinstveni kontni plan (30.06.2016.)
Produljen je rok za dostavu izvještaja za javnu objavu sa četiri mjeseca na šest mjeseci, tako da se definitivno vraća 30.06. kao rok za javnu objavu financijskih izvještaja poduzetnika.
Iako su motivi donošenja ovih izmjena zakona stvaranje boljeg poslovnog okruženja u RH te stvaranje uvjeta koji će omogućiti da poduzetnici mogu raditi više, brže i jače, ne vidimo u čemu se to poduzetnicima olakšava poslovanje, budući da se ili potvrđuju neke ranije izmjene ili ukidaju izmjene koje ionako nisu zaživjele budući da su bile odgođene.
