Nove zatezne kamate prema Zakonu o obveznim odnosima primjenjuju se od 1. kolovoza 2015.


Iako je prema najavama Vlade Republike Hrvatske no­vi ključ prema kojemu se od­ređuju zatezne kamate trebao krenuti s primjenom od 1. srpnja 2015. godine, to se nije do­godilo već je Vlada amandma­nom odgodila primjenu Zako­na o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (Amandman III.) na 1. kolo­vo­za 2015.
 
U Narodnim novinama br. 73. od 1. srpnja 2015. objavljena je “Prosječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovač­kim društvima”. Ta prosječna stopa trebala bi se primjenjivati od 1. kolovoza do 31. pro­sinca 2015. To je tzv. referentna kamatna stopa na temelju koje se mogu izračunati stope zateznih kamata.

Prema navedenom Zakonu o obveznim odnosima i objavi referentne kamatne stope, za­tezne kamate od 1. kolo­vo­za 2015. trebale bi iznositi:
- ugovori između trgovaca – 10,13%
- ugovori između trgovaca i osoba javnog prava – 10,13%
- ugovori između poduzet­nika i poduzetnika te podu­zetnika i osoba javnog prava (za nastale isporuke dobara i usluga nakon 30. lipnja 2013.) – 10,13%
- ostali odnosi – 8,13%

Izmjena i dopuna Zakona ut­ječe i na  ugovorene kamatne stope u 2015. godini pa su tako nove stope slijedeće:
- najviša ugovorena kamatna stopa između trgovaca – 17,73%
- ugovori između trgovaca i osoba javnog prava – 17,73%
- ostali odnosi – 12,20%
- ako su kamatne stope ugo­vorene između osoba od kojih barem jedna nije trgovac ako nije određena njihova visina – 2,03%
- ako su kamate  ugovorene između osoba od kojih je ba­rem jedna trgovac ako nije od­ređena njihova visina – 4,07%

Ovaj potez Vlade zasigurno će se svidjeti svim poduzetnicima i fizičkim osobama s ob­zirom da smo često bili svjedoci da su upravo zatezne kamate bile glavni generator dužnič­kog ropstva pri čemu su sami dugovi po osnovi zateznih ka­mata često prelazili i os­novni dug po glavnici. Osim toga, Hrvatska je bila zemlja s naj­višim stopama zateznih kamata u EU, što je već i ranije trebao biti signal za uzbunu.  Efek­ti ove Izmjene trebali bi iznositi i do 800 milijuna kuna godišnje manje obračunatih zateznih kamata što svakako nije iznos za zanemariti. 

Budući da se pojedinci često ogluše (namjerno ili nenamjerno) na izmjene zakona, sva­ka­ko treba provjeriti svoje račune i obračune zateznih kamata, ali i redovne kamatne stope ko­je Vam obračunavaju vjerovnici. Tvrtke svakako moraju na­praviti korekcije u vlastitim ugovorima o pozajmicama uko­­liko takve imaju.