Radnik na temelju ove isprave može kontrolirati ostvarivanje svojih prava i koristiti se institutom zaštite prava iz radnog odnosa. Ta se isprava smatra ovršnom ispravom i omogućuje radniku prisilnu naplatu potraživanja izravno s računa poslodavca.
Novi podzakonski dokument Zakona o radu - Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 32/15) koji je stupio na snagu 28.03.2015. godine utvrdio je nove obrasce o obračunu isplaćene plaće (obrazac IP1) te obrazac obračuna neisplaćene plaće i naknade plaće (obrazac NP1). Ideja Pravilnika je da se za sve zaposlene u RH uvede jedinstveni, unificirani obrazac o isplaćenoj i o neisplaćenoj plaći, naknadi plaće i otpremnini.
Na temelju odredbi Pravilnika, poslodavci su obvezni najkasnije do 1. srpnja 2015. godine uskladiti svoje obračunske isprave s odredbama novog Pravilnika. U prijevodu, plaću za lipanj koja se isplaćuje u srpnju trebat će iskazati na obrascu IP1 odnosno neisplaćenu plaću na obrascu NP1. U slučaju djelomično isplaćene plaće, poslodavci su obvezni izdati dvije isplatne liste. Jedna isplatna lista iskazuje podatke o plaći koja je isplaćena, dok druga isplatna lista iskazuje podatke o plaći koja po dospijeću nije isplaćena. Isto vrijedi i za isplate otpremnine.
Poslodavac je dužan u roku od 15 dana od isplate primitaka radniku uručiti obračun iz kojega je vidljivo kako je utvrđeno radnikovo pravo na plaću, na naknadu plaće koju ostvaruje za razdoblja u kojima iz opravdanih razloga ne radi, odnosno pravo na otpremninu. Svrha te obveze je omogućavanje radniku da kontrolira je li mu poslodavac pri obračunu i isplati osigurao ostvarivanje pune plaće/naknade plaće na koju ima pravo prema zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i/ili ugovoru o radu.
Cilj novog obrasca je da radnik na temelju isprave može kontrolirati ostvarivanje svojih prava i koristiti se institutom zaštite prava iz radnog odnosa. Ukoliko poslodavac do kraja mjeseca ne isplati plaću odnosno naknadu plaće za prethodni mjesec, dužan je radniku uručiti obračun neisplaćenog iznosa. Ta se isprava smatra ovršnom ispravom i omogućuje radniku prisilnu naplatu potraživanja izravno s računa poslodavca.
Naplata ovršnih isprava o neisplaćenoj plaći, naknadi plaće ili otpremnine ima prednost u ovršnom postupku, pa i u odnosu na pravomoćne presude ili druge ovršne isprave koje su izdali sud, porezna tijela ili ostali.
Upravo se time obrazlaže uvođenje jedinstvenih obrazaca - da bi FINA mogla ažurno i učinkovito provoditi postupke prisilne naplate.
Mnogi su protivnici ovog poteza zbog mišljenja da je on promašen, ne uzima u obzir različitosti i specifičnosti u obračunima plaća za pojedine djelatnosti. Za radnika ovakva isprava ostaje nejasna, djeluje kao kazna za poslodavce koji redovito isplaćuju plaće, a opet se neće riješiti gorući problem poslodavaca koji ne isplaćuju plaće (među njima je i sama država).
Opet, budimo oprezni, jer su sukladno Zakonu o radu propisane vrlo visoke kazne za neispravno izrađen obrazac, koje se kreću od minimalno 61.000 kuna do maksimalno 100.000, i to za svakog neispravno obračunatog radnika! To su preveliki iznosi da bismo se upuštali u riskantne izmjene izgleda obrazaca, koje netko uvijek (s pravom) može proglasiti neispravnima.
