Hrvatska narodna banka je opet je bila na tržištu u ponedjeljak otkupljujući devize i prodajući kune. Poslovne su banke u velikom broju i opet ponudile devize centralnoj banci, ali su samo tri (opet) uspjele zadovoljiti kriterije HNB za ovu aukciju. Stoga je kuna (opet) ubrzala rast. Prosječna cijena po kojoj je HNB otkupila 41,1 milijun eura bila je 7,3590. Već istog dana sve banke čije ponude HNB nije prihvatila "junački" su oborile tečaj i povećale vrijednost kune. Trend se tako uspješno nastavio. Tehnička analiza kretanja tečaja pokazuje da je prvi otpor ovakvom trendu na razini 7,2170 kuna za euro, zatim na razini 7,05 dok bi prema tehničkoj analizi trend trebao ostati u opsegu 6,8450-6,9450 kuna za euro. To je opseg u kojem se euro/kuna kretala u razdoblju kolovoz 1996.- travanj 1998. godine. U tom opsegu pokazan je veliki interes za kupovinu i prodaju. I s te razine kuna je pala do razine 7,55 u skoro okomitom trendu. Od početka godine do ovog tjedna, kuna je aprecirala u odnosu na euro za 4,4%. A priljev od turističke sezone još nije ni na vidiku. Poslovne banke sada su u dilemi. Hrvatska narodna banka zbog straha od inflacije ne želi otkupljivati sve ponuđene devize, nego tek male količine (usput budi rečeno, HNB ima više nego solidne devizne rezerve i smatra da ih ne treba povećavati). Banke ne stignu prodati na tržištu otkupljene devize niti po tečaju po kojem su ih otkupile. Stoga je za očekivati da će najprije još niže spustiti tečaj za efektivu (mjenjački tečaj), a onda i kupovni tečaj za devize. Sadašnja najava prodaje Zagrebačke banke Unicreditu i Allianzu, samo će ubrzati rast vrijednosti kune jer će se obaviti u devizama. Novi devizni priljev za očekivati je i od prodaje Dubrovačke i Croatia banke, te moguće prodaje još udjela u Telekomu. Kad se sve to zbroji, ispada da će devize biti vrlo malo tražena roba na hrvatskom tržištu jer će ih u opticaju biti jednostavno previše (i sada ih je previše). Hrvatska narodna banka još će neko vrijeme zatvarati oči pred aprecijacijom kune, ali onda će ih morati otvoriti, htjela to ili ne. Pritisak iz gospodarstva i države postat će na nekoj točki -prejak. Do tada, štedite kune, isplati se. Europska centralna banka iznenadila je tržište i smanjila kamatne stope za 25 baznih poena (0,25% za nevježe). Nakon toga uslijedila je konferencija za tisak. S riječima " temeljem dostupnih informacija ovo je odgovarajuća razina kamatnih stopa", Wim Duisenberg, predsjednik ECB, pokvario je sve ono što je euru donijelo iznenađenje u vidu smanjenja kamata. Naime, tržište se moglo samo nasmijati na ove riječi. Inflacija unutar Eurolanda je u porastu pa razloga za smanjenje kamatnih stopa ako se gleda to objašnjenje, nema. ECB od osnutka ponavlja mantru da su oni zaduženi samo za stabilnost cijena unutar Europe, a ne i za gospodarski rast. Stoga je tržište zaključilo da ECB govori jedno, a radi drugo pa je euro ponovno rasprodan do razine od 87,30 američkih centi. ECB je još jednom izgubila kredibilitet koji je teško povratiti, a euro se našao bez podrške. Jedan uvaženi američki kolega (koji inače piše komentare o kretanju tečajeva u Wall Street Journalu) ovako komentira euro:" Euro još uvijek ima miris kao petnaest godina stara tenisica u ljeto, loše miriše čak i kad se čarape mijenjaju.".I još jedna opservacija istog kolege:" Čini mi se da je jedini rezultat koji treba očekivati od eura jednak ključu dugotrajnog braka - ne očekivati mnogo". Ovog tjedna zasjeda i Federal Reserve Bank. Tržište očekuje novo smanjenje kamatnih stopa (25-50 baznih poena). Ponešto je već ugravirano u sadašnji tečaj, ali ako kamate padnu za 50 poena, euro bi mogao dobiti malo podrške. Tehnički gledano, ispod razine 86,80 centi, euro ima cilj na razini 85,70, dok bi se trend značajno okrenuo ako bi euro prešao razinu 90 centi. Još samo napomena, Bliže razini 85 centi naglo raste mogućnost intervencije ECB.