Očekuje se da će se po službenoj dužnosti pokrenuti gotovo 15.000 stečajeva tvrtki koje nemaju niti jednog zaposlenog i u dugotrajnoj su blokadi računa.


U Narodnim novinama br. 71/15 od 29. lipnja 2015. go­dine objavljen je novi Stečajni zakon koji je stupio na snagu 01.09.2015.

Jedna od novosti je da je član­­kom 110. Zakona sada de­finirano da je FINA dužna podnijeti prijedlog za otvara­nje ste­čajnoga postupka ako pravna osoba u Očevidniku re­doslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za pla­ćanje u nepreki­nutom razdob­lju od 120 dana, u roku od osam dana od isteka toga razdoblja. 

Predstečaj i stečaj firmi će se odvijati na sudu, a FINA će u predstečajnom postupku imati samo ulogu tehničke pomoći su­dovima. 

S obzirom da se očekuje ve­liki broj stečajeva, Zakon je pred­vidio i dinamiku prema ko­­joj će FINA pokretati steča­jeve, pa tako čl. 444. Zakona re­gulira da FINA najkasnije dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona mora podnijeti zahtjeve za provedbu skra­ćenog stečajnog postupka ili prijedloga za otvaranje ste­čajnoga postupka za pravnu osobu koja u Očevidniku redo­slijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene os­no­ve za plaćanje u neprekinutom razdoblju dužem od 1.000 dana.

U razdoblju od dva do četiri mejseca po stupanju Zakona na snagu, u stečaj idu pravne oso­be koje u Očevidniku imaju evi­dentirane neizvršene osno­ve za plaćanje u neprekinutom raz­doblju od 360 do 1.000 da­na, a nakon šest mjeseci po stupanju Zakona na snagu i prav­ne osobe koje u Očevidniku ima­ju evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 do 360 dana.

Pravne osobe koje u Oče­vidniku imaju evidentirane ne­izvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana i jednog zaposlenog, u stečaj idu najkasnije u roku od šest do osam mjeseci od stupanja Zakona na snagu, dok one s dva i više zaposlenih slijede nakon toga.
 
Očekuje se da će se po službenoj dužnosti pokrenuti gotovo 15.000 stečajeva tvrtki koje nemaju niti jednog zapo­slenog i u dugotrajnoj su blokadi računa, a do proljeća 2016. u takvom bi stečaju trebalo za­vr­šiti i oko 19.000 tvrtki s 8.838 zaposlenih, koje su dužne 19,8 milijardi kuna. Zanimljiva je činjenica da blokirane tvrtke bez ijednog zaposlenog ukupno duguju 14,8 milijardi kuna.

Statistički, očekuje se veliki pad registrirane nelikvidnosti koja se tako seli na sudove.

Iako su jasno definirana pravila poslovanja postojala i u sklopu prethodnih i još uvijek aktualnih zakona koje je samo trebalo provoditi onako kako u njima i piše, nadajmo se da će novi Zakon konačno rasčistiti tržište od tvrtki koje rade nelojalnu konkurenciju te posluju van okvira zakona kao i da će u stečajevima konačno završiti špekulantske tvrtke bez za­po­slenih čije sumnjivo poslovanje tek treba istražiti. Ono što je loše je da će mnogi opet proći “lišo”, a ostaje za vidjeti i hoće li se Zakon zbilja provoditi st­ro­go kao što bi i trebao ili nam slijede novi zakoni koji “po­bolj­šavaju” stare.