Užurbano donošenje novoga Zakona o sigurnosti na cestama potaknuto je dramatičnim stanjem na našim prometnicama. Ruše se svi dosadašnji rekordi u broju poginulih i ozlijeđenih, Hrvatska izbija na samo čelo zemalja s najvećim brojem poginulih na broj registriranih vozila. Policija bespomoćno širi ruke i poziva u pomoć. Stvara se atmosfera prometne nesigurnosti i straha od hrvatskih prometnica... Kako se tomu misli stati na kraj - pokušao je odgovoriti novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Novi propisi, nove mjere, rigorozno povećanje sankcija za prekršaje... sve to, kažu, u skladu s europskim pravom, što je i red, jer smo u cestovnom smislu već dio Europe (turizam). Glede osiguranja novi Zakon ne donosi ništa bitno novoga. Ipak, neke njegove odredbe su jasnije formulirane. Tako je u članku 3. pod točkom 76. određeno da se prometnom nesrećom ne smatra nezgoda koju doživi radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor ili zaprežno vozilo krećući se nerazvrstanom cestom ili pri obavljaju radova u pokretu sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pješak i kada tom radnjom drugoj osobi nije prouzročena šteta. Ostaje stara definicija manje materijalne štete (točka 82.) pod čim se podrazumijeva šteta nastala na objektima i na vozilima na kojima nisu oštećeni vitalni dijelovi za upravljanje i zaustavljanje vozila, a vozila se mogu samostalno kretati cestom. Ove definicije su važne s obzirom na obvezu prijave nezgode policiji. Prema Zakonu, vozač je dužan prijaviti nezgodu policiji (čl. 176) samo ako se radi o prometnoj nesreći u gore navedenom smislu, dakle, ako u nesreći ima mrtvih i povrijeđenih ili je nastala veća materijalna šteta. Ako je nastala manja materijalna šteta vozači nisu dužni prijaviti nezgodu policiji. No, u tom slučaju (članak 177) vozači su dužni odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nezgodi ili na neki drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima. Štoviše, dok to ne naprave vozači ne smiju napustiti mjesto nesreće. Time je formular Europskog izvješća o nezgodi, tako široko prihvaćen i primjenjivan u europskim zemljama, konačno ušao i u naš zakon o sigurnosti prometa. Namjera zakonodavca je očita: kod manjih nezgoda što prije omogućiti promet i ukloniti zastoj, a popunjavanjem Europskog izvještaja o nezgodi osigurati oštećenome mogućnost dobivanja naknade štete. Ostaje nekom drugom propisu (vjerojatno novom Zakonu o obveznom osiguranju u prometu) detaljnije urediti pravni značaj Europskog izvješća o nezgodi u vezi s naknadom pretrpljene štete. Sankcija za neispunjavanje Europskog izvješća o nezgodi iznosi 1.000 kuna te izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca i pripis tri negativna boda! Oni vozači koji kod manjih nezgoda budu tvrdoglavi i uporno čekaju dolazak policije, dakle, ne uklone vozila s kolnika, odnosno ne omoguće odvijanje prometa - kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500 kuna. Kako se vrlo često događaju manje prometne nezgode s manjom materijalnom štetom, za koju oštećeni vlasnik vrlo često niti ne zna, jer se dogodila u njegovoj odsutnosti (udari na parkingu i sl.), Zakon u istom članku određuje obvezu vozača-štetnika da oštećenome vlasniku vozila ili druge stvari ostavi podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao štetu. Sankcije za propust: 1.000 kuna + oduzimanje dozvole tri mjeseca + tri negativna boda.