• Po novom, sitan inventar (dugotrajna imovina male vrijednosti, s mogućnošću jednokratnog otpisa) je imovina čiji trošak nabave (bez PDV-a) ne prelazi vrijednost od 3.500 kuna

Ovaj tjedan pišemo o promjenama u Zakonu o porezu na dobit čije su nove odredbe nastupile s 01.07.2010. godine.

1.    Isplate dobiti i dividendi

Dobit se po novom isplaćuje na žiro-račun vlasnika, o čemu smo već pisali u prethodnom članku.
Predujam dobiti za tekuću godinu moguće je isplaćivati na tekući račun ili u gotovini, s time da, ukoliko je društvo u prethodnoj godini poslovalo s gubitkom, takvim isplatama ne smije se narušiti poslovanje društva. Predujam se ne smije isplaćivati niti ukoliko, nakon godine poslovanja s gubitkom, društvo u tekućoj godini (u kvartalnim izvještajima) ostvaruje gubitke.

Ukoliko vlasnici tijekom godine pretjeraju s isplatama predujmova dobiti, kada neto dobit na kraju godine ne pokriva isplaćene predujmove, dužni su do dana podnošenja prijave poreza na dobit uplatiti na žiro-račun društva povrat predujma dobiti. U suprotnom se na preplaćeni iznos obračunava porez na dohodak od kapitala od 40%. Do sada je preplaćeni iznos bilo moguće iskazati kao pozajmicu, uz obračun kamate od 4%.


2.    Sitan inventar

Po novom, sitan inventar (dugotrajna imovina male vrijednosti, s mogućnošću jednokratnog otpisa) je imovina čiji trošak nabave (bez PDV-a) ne prelazi vrijednost od 3.500 kuna. Do sada se na trošak sitnog inventara smjela otpisati imovina do 2.000 kuna. Treba napomenuti da društvo, ukoliko donese takvu odluku/računovodstvenu politiku, ne mora nužno jednokratno otpisivati sitni inventar. Ovo je česta zabluda, čak i u struci, da se sitni inventar mora jednokratno otpisivati. Porezni propisi u pravilu ne utječu izravno na računovodstvene politike.


3.    Rezerviranja za neiskorištene dane godišnjeg odmora

Novost je da su rashodi od rezerviranja za neiskorištene dane godišnjeg odmora porezno priznati rashod. Naime, na kraju godine treba napraviti inventuru neiskorištenih dana za godišnje odmore. Potom treba izračunati prosječan trošak rada i, temeljem toga, naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora. Početkom iduće godine, rezerviranje treba isknjižiti u korist prihoda. Porezno gledano, radi se o poreznoj odgodi, a ne trajnoj „uštedi“. Iako je opisani postupak predviđen u HSFI 16 i MRS-om 19, tek promjenom Zakona o radu od 01.01.2010.g. dobiva smisao jer od tada je propisana obveza poslodavcu da, u slučaju otkaza ugovora o radu, mora radniku isplatiti naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora


4.     Izuzimanja i skrivene isplate dobiti

Što su izuzimanja i skrivene isplate dobiti? To su zapravo privatni troškovi vlasnika (dioničara), s njima povezanih osoba i zaposlenika (ako isti nisu obračunani kao plaća), koji terete društvo tj. poduzetnika. Do sada je poduzetnik mogao odlučivati da li će: a) na iste obračunati 35% poreza na dohodak od kapitala ili ih tretirati kao plaću u naravi (za zaposlenike), te potom troškove iskazati kao porezno priznate troškove (u smislu poreza na dobit) ili b) će ih tretirati kao porezno nepriznate troškove.

Po novom Zakonu, više nema izbora. Ukinuta je mogućnost iskazivanja ovih troškova kao porezno nepriznatih troškova (plaćao se porez na dobit od 20%) i uvećana je stopa poreza na dohodak od kapitala sa 35% na 40%. Tako je sada jedina mogućnost obračunati na privatne troškove vlasnika, uvećane za PDV, porez na dohodak od 40% i prirez. Pritom nema mogućnosti odbitka pretporeza. Pojednostavljeno rečeno, računi za privatne troškove u poslovnim knjigama poduzetnika tretiraju se od sada isključivo kao isplata dohotka vlasniku uz oporezivanje sa porezom na dohodak od 40% i pripadajućim prirezom.

Novost je i to da, ukoliko u postupku poreznog nadzora bude otkriveno da je poduzetnik ove troškove iskazao kao poslovne troškove i pritom nije obračunao porez na dohodak od 40%, porezni nadzor će iste uvećati za PDV, potom obračunati porez na dohodak od 40%, te na sve to obračunati porez na dobit od 20%.

No, kao i do sada postoji mogućnost da se plaćanje privatnih troškova, uz odgovarajuću Odluku poduzetnika, proglasi isplatom zadržanog dobitka ili predujmom dobiti za tekuću godinu. Ovo ne vrijedi za poduzetnike koji u protekloj i tekućoj godini iskazuju gubitak od poslovanja.


5.     Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja za zaposlenike

Od 01.07.2010.g. premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac isplati zaposleniku do 500,00 kuna mjesečno, ne smatraju se plaćom i porezno su priznati trošak za poslodavca.


6.     Plovila, zrakoplovi, apartmani i kuće za odmor: koje poduzetnik ima evidentirane u svojim knjigama, amortizirati će se kao porezno priznati trošak pod uvjetom da:

a)   je poduzetnik registriran za djelatnosti iznajmljivanja i/ili prijevoza plovilima i zrakoplovima, odnosno za iznajmljivanje apartmana i kuća za odmor,
b)   na osnovi korištenja plovila i zrakoplova ostvaruje godišnji prihod najmanje u visini 7% njihove nabavne vrijednosti,
c)    a na osnovi korištenja apartmana i kuća za odmor ostvaruje najmanje 5% njihove nabavne vrijednosti.

U suprotnom, amortizacija tih sredstava, kao i povezani troškovi uz navedenu imovinu, neće biti porezno priznati troškovi.
Za poduzetnike koji su ova sredstva nabavili putem operativnog leasinga, prihodi moraju biti jednaki ili veći od troškova leasinga, da bi troškovi leasinga bili porezno priznati.
Ukoliko poduzetnik koristi ovu imovinu i u privatne svrhe, dužan je izdati račun na svoje ime, te ga platiti ili kompenzirati (npr. sa dobiti). U suprotnom će biti potrebno obračunati porez na dohodak od kapitala.