Svrha naših članaka je upoznati vas sa problematikom oporezivanja pojedinih specifičnih situacija s kojima se prije ili kasnije većina nas susretne u poslovnoj ili privatnoj svakodnevici. Pritom je bitno imati "posložene ladice" tj. osnovne principe na kojima se porezni sustav temelji, a pojedinačni slučajevi oporezivanja tada su samo "stvarčice" kojima popunjavamo te ladice. Često se kod pripreme teme nameće pitanje: koliko ići u dubinu problematike, a ne zbuniti čitatelja? Razumijevanje, dakako, ovisi o predznanju koje imamo. Kako je neznanje skupo, ne isplati se i rijetko si ga tko može dozvoliti. Zato ćemo u ovom članku ukratko skicirati osnove oporezivanja koje će vam pomoći u plivanju kroz more poreznih specijaliteta. Krenimo:
Što se uopće oporezuje? U pravilu se oporezuju zarade i prometi. To su dva glavna područja oporezivanja. Zarada može biti od pojedinca (fizičke osobe), kada govorimo o dohotku, i od pravne osobe (poduzeća, institucije i dr.), kada u pravilu govorimo o dobiti. Oporezivanje dohotka propisuje Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak. Oporezivanje dobiti uređeno je Zakonom o porezu na dobit i Pravilnikom o porezu na dobit. Prometi su razne transakcije između osoba (fizičkih i pravnih), a najčešće se radi o kupoprodaji proizvoda, roba i usluga. Najrašireniji porez iz ove grupe je PDV, a oporezivanje se temelji na Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i njegovom pravilniku. Drugi porez iz ove grupe je porez na promet nekretnina, a njegovu primjenu reguliraju Zakon o porezu na promet nekretnina i njegov pravilnik. Prometi pojedinih specifičnih proizvoda, roba i usluga oporezivi su i posebnim porezima, tvz. trošarinama. Svaka vrsta trošarine propisana je posebnim zakonom. U nastavku kratak opis pojedinih poreza:
1. Porez na dohodak Porez na dohodak plaćaju fizičke osobe koje ostvare dohodak po nekoj osnovi. Glavne kategorije dohotka su: a) dohodak od nesamostalnog rada (plaća), b) dohodak od samostalne djelatnosti (od obrta i sl.), c) dohodak od imovine i imovinskih prava (npr. od najamnine), d) dohodak od kapitala (npr. od kamata), e) dohodak od osiguranja (isplate po osnovi polica osiguranja) i f) drugi dohodak npr. autorske naknade, primici učenika i studenata itd.). Postupak oporezivanja dohotka ovisi od vrste dohotka tj. nije jedinstven za sve vrste dohotka. Zapravo, postoje dva glavna načina oporezivanja: a) konačno oporezivanje prilikom isplate dohotka - postoje oblici dohotka kada se porez, obračunan i plaćen prilikom isplate dohotka, smatra konačnim. To znači da na kraju poreznog razdoblja ne treba podnijeti Poreznu prijavu poreza na dohodak. Stopa poreza i način obračuna poreza u ovom slučaju ovisi, prije svega, o vrsti dohotka. Zakon ovako uplaćen porez naziva predujmom poreza, jer uvijek postoji mogućnost da porezni obveznik na kraju godine podnese poreznu prijavu. b) oporezivanje na godišnjoj razini - kada se, iz nekog razloga, na kraju godine mora ili se želi podnijeti Porezna prijava poreza na dohodak. Tada se u Poreznoj prijavi navode svi dohoci ostvareni tijekom protekle godine, uzimajući u obzir: a) već uplaćeni porez (predujmovi poreza), b) neoporezivi dohodak (osobni odbici), c) obvezne doprinose i d) porezne olakšice, i obračunava se godišnja obveza za porez na dohodak, te razlika za uplatu ili povrat poreza, ovisno o tome da li je iznos uplaćenih predujmova manji ili veći od porezne obveze iz Prijave. Dohodak (osnovica) se oporezuje sa više stopa, gdje se porezna osnovica dio dohotka kako slijedi: Na ukupno obračunani porez obračunava se prirez, ovisno o mjestu prebivališta ili privremenog boravišta poreznog obveznika...