Najveći rizik od oboljenja imaju djeca mlađa od tri mjeseca, stariji ljudi, osobe s oslabljenim imunitetom, posebice osobe koje imaju HIV pozitivan nalaz te osobe koje u terapiji uzimaju lijekove koji izazivaju smanjenje imuniteta, između ostalog i pacijenti kod kojih je urađena transplantacija organa

 

 

Prije nekoliko dana imao sam razgovor s jednim pacijentom kod koga je dijagnosticirana tuberkuloza pluća. Naime, pacijentu nije bilo jasno kako je moguće danas dobiti tuberkulozu kad je ta bolest već davno eradicirana (iskorijenjena). On navodi da je kao novorođenče cijepljen s BCG vakcinom i nije mu jasno da može dobiti tu bolest.

Prema našem običaju, prvo navedimo nekoliko osnovnih elemenata.

Tuberkuloza je zarazna bolest koju izaziva bakterija Mycobacterium tuberculosis. Ova bakterija najviše napada pluća, ali se može razviti i u drugim organima u tijelu.

Prema nekim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, danas je u svijetu oko 2 milijarde ljudi zaraženo tom bakterijom. Od toga skoro 10 milijuna ima aktivni oblik bolesti, a godišnje od ove bolesti umire skoro 3 milijuna ljudi. Treba naglasiti da je najveći broj aktivno oboljelih u zemljama s niskim standardom (zemlje u razvoju).

Najveći rizik od oboljenja imaju djeca mlađa od tri mjeseca, stariji ljudi, osobe s oslabljenim imunitetom, posebice osobe koje imaju HIV pozitivan nalaz te osobe koje u terapiji uzimaju lijekove koji izazivaju smanjenje imuniteta (imunosupresija), između ostalog i pacijenti kod kojih je urađena transplantacija organa. U grupu ljudi kod kojih je povećan rizik od nastanka tuberkuloze spadaju i oni koji se drogiraju, kronični alkoholičari, pušači i svi oni koji se ne pridržavaju osnovnih postulata adekvatne prehrane i održavanja higijene.

Tuberkuloza je kapljična infekcija, a to znači da se prenosi s bolesne osobe na zdravu preko zraka, a izvor su kapljice koje proizvode ljudi prilikom kašljanja, kihanja ili govora. To znači da su ugroženi oni ljudi koji su stalno u kontaktu sa zaraženim ljudima (obitelj, ljudi na radnom mjestu, škole i sva mjesta gdje se okuplja više ljudi na malom i neadekvatnom prostoru). To jednim dijelom objašnjava zašto je najveći broj oboljelih u onim zemljama koja imaju niži standard, od neadekvatnih stambenih uvjeta do samog načina života koji  omogućava širenje zaraze. Tu treba dodati i nisku razinu zdravstvene usluge.

Slijedeće pitanje glasi: hoće li svaki zaraženi čovjek oboljeti od TBC-a? Odgovor je ne. To manje-više važi i za druge vrste infekcija. Ako je imunološki sustav zdrav, a zdrav će biti, ako se kvalitetno hranimo, imamo kvalitetne higijenske uvjete, ako je smanjena razina stresa, ako svom organizmu osiguramo kvalitetne zaštitne mehanizme, onda će taj imunološki sustav moći uništiti ili ograničiti djelovanje bakterija i dovest ih u stanje moguće infekcije koja se ne mora dogoditi ako i dalje imunološki sustav radi optimalno. Kod onih kod kojih je imunološki sustav slab dolazi do razvoja akutne forme TBC-a.


Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na  [email protected]