Prije ili kasnije pomanjkanje suglasnosti kod ugovaranja dovodi do nesporazuma između stranaka koje su, očito, kod sklapanja ugovora, imale različite motive. Naravno, motiv sklapanja ugovora o osiguranju za njegovu pravovaljanost nije bitan. Ugovor o osiguranju reguliran je odredbama Zakona o obveznim odnosima, koje su u načelu prisilne naravi, osim izuzetaka koje sam Zakon predviđa(primjerice, ugovaranje nečega što je za osiguranika povoljnije od onoga što određuje Zakon). Tako je naš čitatelj P.M., prošle godine, uzeo kredit radi kupnje stana kod jedne banke. Prigodom sređivanja papira i ispunjavanja uvjeta za dobivanje kredita, osobni bankar ga je pristojno prisilio da sklopi ugovor o osiguranju stana od rizika požara i nekih drugih nepogoda na rok od pet godina. To je ugovor koji svakako ide uz kredit i banka se želi i vinkulacijom police osiguranja u svoju korist dodatno zaštititi za slučaj uništenja stana. No, istovremeno ga je prisilio i da sklopi, na isto vrijeme, ugovor o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja(motiv banke: zaštititi se za slučaj nemogućnosti vraćanja kredita od strane klijenta zbog požara stana ili zbog nesreće kreditoprimca; motiv klijenta: osigurati se radi dobivanja kredita). Ovih dana dobio je opomenu od banke kojom banka traži da plati premiju za osiguranje stana od požara i premiju za osiguranje od posljedica nesretnog slučaja. Prvu je voljan platiti, drugu – kaže – ne želi plaćati. Što mu je činiti da raskine ugovor o osiguranju? Ugovor o osiguranju stana od rizika požara sklopljen na pet godina jednostrano ne može raskinuti prije njegovog isteka. Što se pak tiče ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja (pravno, radi se o posebnom ugovoru iako je ugovor o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja u istoj polici u kojoj i ugovor o osiguranju stana od požara) prema prisilnoj odredbi članka 969. st. 1. Zakona o obveznim odnosima „ Ako ugovaratelj osiguranja života, odnosno osiguranja od nesretnog slučaja ne plati premiju o dospjelosti, osiguratelj nema pravo njezinu naplatu zahtijevati sudskim putem„. Iz odredbe je jasno da banka, odnosno osiguratelj, ne može našeg čitatelja ni sudskim putem prisiliti na plaćanje premije osiguranja od posljedica nesretnog slučaja. No, za radovanje je prerano. Naime, postoji mogućnost da je među uvjetima ugovora o kreditiranju i postojanje valjanog ugovora o osiguranju kreditoprimatelja od posljedica nesretnog slučaja (smrt ili invalidnost). U tom slučaju banka bi mogla raskinuti ugovor o kreditiranju kupnje stana, jer kreditoprimatelj nije ispunio jednu klauzulu u ugovoru. Da li ta klauzula u ugovoru o kreditu postoji – nažalost ne znamo, jer nam tekst ugovora o kreditu nije poznat. Dakle, prije odluke „platit ili ne platiti premiju osiguranja od posljedica nesretnog slučaja„ naš čitatelj bi trebao pogledati i ugovor o kreditu, kako ne bi došao u prigodu dati banci povod za raskid toga ugovora.
