Kod obrta postoji mogućnost uključivanja članova domaćinstva u obavljanje djelatnosti bez zasnivanja radnog odnosa sa njima što kod društva nije moguće.

 
Troškovi pokretanja posla
Otvaranje obrta košta otprilike 1.000 kuna, što uključuje takse i liječnički pregled.

Otvaranje firme (trgovačkog društva oblika d.o.o.) košta znatno više. Tako za takse i oglas u Narodnim novinama treba izdvojiti oko 1.500 kuna, za javnog bilježnika oko 2.500 kuna. Uz navedene troškove treba računati i na troškove dodatnih usluga kao što je izrada internih akata, prijave državnim institucijama i sl., što može odnijeti još 2.000 kn. Dakle, trebalo bi u kasici imati oko 6.000 kuna.

Uz navedene troškove treba uplatiti minimalno 20.000,00 kuna temeljnog kapitala, uz napomenu da temeljni kapital nije nepovratno potrošen novac već ostaje na računu novootvorene firme i služi kao „inicijalna injekcija“ za početak poslovanja. Taj novac je raspoloživ firmi odmah po otvaranju žiro-računa kod banke.

Odgovornost i rizik
Obrt je usko povezan sa osnivačem, vlasnikom obrta, što znači da u slučaju nepovoljnog razvoja poslovanja (gubitaka i nemogućnosti plaćanja obveza) osobna imovina dolazi u pitanje. Ovršni postupak (postupak prisilnog namirenja vjerovnika) tada zahvaća cjelokupnu privatnu imovinu vlasnika.

Firma tj. trgovačko društvo oblika d.o.o. je prema Zakonu o trgovačkim društvima društvo kapitala, što znači da osnivač (vlasnik) snosi rizik samo do iznosa temeljnog kapitala. Drugim riječima, bacili ste kocku u tržišnoj igri ali je rizik pritom ograničen na osnivački ulog.

Očito je sa ovog aspekta d.o.o. znatno povoljniji od obrta.

Obveze prema državi
U ovom članku nećemo elaborirati razne manje obveze kao što su članarine i doprinosi Hrvatskoj gospodarskoj komori (firme) i Hrvatskoj obrtničkoj komori (obrtnici), porez na tvrtku i dr. jer nisu bitne za donošenje važnih odluka.

Buduće obrtnike treba upozoriti da će biti dužni mjesečno uplaćivati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti. Iznose spomenutih doprinosa za vlasnika obrta utvrđuje porezna uprava na temelju ostvarenog godišnjeg dohotka, i to: mirovinsko osiguranje u iznosu 20% ostvarenog dohotka i zdravstveno osiguranje u iznosu 15% od ostvarenog dohotka. Okvirno možete računati na 1.500-2.000 kn obveza mjesečno. Ukoliko će obrtniku samostalna djelatnost biti jedini posao, tj. neće istovremeno biti zaposlen kod drugog poslodavca, ovaj izdatak ima smisla jer uplaćena sredstva ulaze u obračun staža i osnovice za mirovinu, a zdravstveno osiguranje omogućava zdravstvenu djelatnost. Ukoliko osoba planira obavljati samostalnu djelatnost kao dopunsku, kada je zaposlena kod drugog poslodavca koji već plaća doprinose, tada se postavlja pitanje isplativosti plaćanja doprinosa po obje osnove, iako je za očekivati da će mirovina tada biti nešto veća.