• Tržištem se proširila glasina da će Europska središnja banka, ukoliko se za to ukaže potreba, intervenirati u njihovu obranu.
Protekli tjedan na deviznom tržištu obilježilo je jačanje. Tržištem se proširila glasina da će Europska središnja banka, ukoliko se za to ukaže potreba, intervenirati u njihovu obranu. Povratak optimizma na financijska tržišta je također vratio u život CEE valute. Mađarska forinta koje je u odnosu na euro ojačala sa 310 na 292, odnosno za 6 posto. Češka kruna je ojačala sa 27,60 na 26,40 (4,5 posto), a poljski zlot sa 4,72 na 4,40 (7 posto). Trend hrvatske kune se također promijenio, no pomak je u usporedbi s valutama „nove„ Europe zanemariv. Domaća valuta je u odnosu na euro ojačala sa 7,47 na 7,43.
Vlasnici kredita vezanih uz valutnu klauzulu na švicarski franak mogu odahnuti, jer je „švicarac“ u odnosu na euro, ali i kunu, tijekom prošlog tjedna oslabio sa 1,51 na 1,53, odnosno 4,95 na 4,85. Vrlo je vjerojatno da će se trend slabljenja franka nastaviti, jer prema posljednjim podacima švicarska ekonomija ulazi u razdoblje deflacije zbog čega će Švicarska središnja banka poduzeti sve mjere kako bi dodatno oslabila franak i potaknula izvoz.
Američki dolar je pod pritiskom loših gospodarskih pokazatelja i uslijed povećane želje investitora za rizičnijim ulaganjima(dionice), u odnosu na sve važnije valute izgubio na vrijednosti. U odnosu na euro je pao sa 1,32 na 1,35. Euru je donekle pomogla i Europska središnja banka koje je na prošlotjednoj sjednici smanjila kamatnu stopu na euro za 25 b.p. na 1,25 posto.
Britanska funta je također ojačala zbog prihvaćanja većeg ulagačkog rizika. Funti je pomogla i činjenica da su prošli mjesec cijene nekretnina u Velikoj Britaniji prvi puta nakon 2007. godine porasle. Funta je u odnosu na kunu ojačala sa 8,00 na 8,20, odnosno na euro sa 0,94 na 0,91.
