U prošlom broju počeli smo pisati o temi oporezivanja naknada članova uprave gdje smo dali uvodne napomene, te prikazali način obračunavanja drugog dohotka za članove uprave. U ovom broju osvrnuti ćemo se na specifičnosti pojedinih slučajeva.


1. Osoba je zaposlena u poduzeću u kojem obnaša funkciju člana uprave, bez obzira da li se radi o domaćoj ili stranoj osobi. Pritom, može biti zaposlena na puno ili nepuno radno vrijeme.

U ovoj situaciji osoba za svoju funkciju prima plaću na koju se obračunavaju i plaćaju porez,  prirez, te doprinosi propisani za nesamostalni rad. U pravilu ovdje nema naknade za rad u upravi, već član uprave prima plaću koja se obračunava kao i svaka druga plaća.

Rad stranaca regulira Zakon o strancima (NN 109/03 i 182/04). Da bi strani državljanin mogao raditi u RH mora ishoditi radnu ili poslovnu dozvolu.

Ukoliko rad stranog državljana ima obilježje radnog odnosa i traje dulje od tri mjeseca, preduvjet je dobivanje radne dozvole.

Temeljem poslovne dozvole stranac može: obavljati samostalnu djelatnost (obrt i sl.), može biti osnivač društva i voditi poslove vlastitog poduzeća pod uvjetom da je većinski vlasnik, može biti prokurist ili član uprave ili nadzornog odbora. Vrijeme boravka u RH je ograničeno na najviše tri mjeseca tijekom godine. Ukoliko će potrajati duže, potrebno je ishoditi radnu dozvolu.


2. Osoba je zaposlena kod drugog poslodavca, a obnaša funkciju člana uprave.

Čest je slučaj da je osoba zaposlena u jednom poduzeću (npr. poduzeća majke), a istovremeno je angažirana na mjestu člana uprave u drugom poduzeću (npr. prokurist u poduzeću kćeri). Tada će u poduzeću gdje je zaposlena primati plaću, a od poduzeća gdje je na funkciji člana uprave ili nadzornog odbora primati će drugi dohodak. Primjer obračuna drugog dohotka dali smo u prošlom broju. Ukratko: obračunava se doprinos MIO I i II stup po stopi 20%, doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 15%, porez na dohodak po stopi 25% i prirez.


3. Osoba je nezaposlena, a obnaša funkciju člana uprave.

Nezaposlena osoba dužna je sama sebe prijaviti na mirovinsko i zdravstveno osiguranje sa danom upisa u sudski registar. Brisanjem člana iz sudskog registra prestaje obveza osiguranika za obveznim osiguranjem.

Nakon prijave na obvezna osiguranja Porezna uprava izdaje rješenje temeljem kojeg se plaćaju doprinosi. Specifičnost ove situacije je u tome da je primatelj naknade-član uprave dužan plaćati doprinose (MIO I i II 20%, zdravstveno os. 15%, doprinos za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti po stopi 0,50%).

Kako se radi o drugom dohotku, porez na dohodak obračunava se po stopi 25% + prirez. Osnovicu za obračun doprinosa utvrđuje Porezna uprava na temelju prosječne bruto plaće u RH koju objavljuje Državni zavod za statistiku (za 2006. iznosi 6.199,00 kn).

Troškovi vezani uz člana uprave kao što su troškovi službenog puta (dnevnice, troškovi noćenja, obračun naknade za korištenje privatnog auta na sl. putu, cestarine) i drugi troškovi obračunavaju se kao drugi dohodak gdje je iznos troška neto dohodak na koji se obračunavaju doprinosi i porez na dohodak i prirez.

4. Umirovljenik u svojstvu člana uprave

Kada umirovljenik počne obavljati samostalnu djelatnost (u slučaju kada mora plaćati obvezne doprinose) ili se zaposli, isplata mirovine se obustavlja.

Izuzetak su korisnici invalidske mirovine, kojima se ista ne obustavlja.

Prema Zakonu o trgovačkim društvima umirovljenici mogu obavljati upravne poslove u društvu kao prokuristi.

Prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun poduzeća i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim tijelima, ustanovama i sudovima.

U slučaju kada je umirovljenik prokurist, isplata mirovine se ne obustavlja, a dohodak se obračunava kao drugi dohodak. Dakle, plaćaju se obvezni doprinosi, porez na dohodak po stopi 25% i prirez.


5. Student ili učenik u svojstvu člana uprave
Kao i u slučaju nezaposlene osobe, bez obzira što je student ili učenik već osiguran po majci ili ocu, u slučaju ostvarivanja naknade po osnovi člana uprave dužan je prijaviti se u obvezna osiguranja gdje porezna uprava izdaje rješenje o iznosu doprinosa koje je isti dužan uplaćivati. Kako se radi o drugom dohotku, plaća se porez na dohodak po stopi 25% i prirez.


6. Strani državljanin u svojstvu člana uprave

O radnoj i poslovnoj dozvoli za strane državljane već smo pisali pod točkom 1.

Kako stvari stoje sa obvezom plaćanja doprinosa? Imamo dvije moguće situacije:

a) da RH sa rezidentnom državom osobe nema potpisan međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju. Tada se obračunavaju doprinosi kao kod nezaposlenih, prema rješenju porezne uprave, na temelju prosječne plaće u RH za proteklu godinu. Kako se radi o drugom dohotku, plaća se porez na dohodak po stopi 25%, bez prireza.

b) da RH sa državom koje je član uprave rezident ima potpisan međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju. Ukoliko je stranac zaposlen u svojoj zemlji gdje njegov poslodavac uplaćuje obvezne doprinose, dužan je pribaviti potvrdu od stranog nositelja osiguranja da je obvezno osiguran u zemlji ugovornici. Tada nije dužan plaćati doprinose u RH, već samo porez na dohodak po stopi od 25%, bez prireza.


Porezni aspekt troškova članova uprave

Troškovi vezani uz člana uprave koji nije zaposlen u tom poduzeću, kao što su troškovi službenog puta (dnevnice, troškovi noćenja, obračun naknade za korištenje privatnog auta na sl. putu, cestarine) i drugi troškovi obračunavaju se kao drugi dohodak. Pritom se iznos nastalih troškova (sa PDV-om) uzima kao neto dohodak na koji treba obračunati porez na dohodak, prirez i doprinose (ovisno o statusu člana uprave).

Troškovi reprezentacije, da bi bili porezno priznati, trebaju imati priložene račune i podatke o ugošćenim poslovnim partnerima.

Troškovi uporabe službenog auta u službene svrhe porezno će biti priznati ukoliko se vodi valjana evidencija o korištenju prijevoznih sredstava (Uputa o evidenciji pri korištenju prijevoznih sredstava).