Novčano načelo po kojem se utvrđuje porez na dobit znači da se porez na dobit plaća samo na dio koji je prema novčanom toku realiziran
Izmjenama Zakona o porezu na dobit (NN 115/16) koje su na snazi od 01.01.2017., porezni obveznici dobili su mogućnost obračuna poreza na dobit po novčanom načelu. Novčano načelo po kojem se utvrđuje porez na dobit znači da se porez na dobit plaća samo na dio koji je prema novčanom toku realiziran. Uvjeti koje porezni obveznici moraju zadovoljiti kako bi prešli na ovaj način obračuna poreza su:
- ostvareni prihodi u prethodnom poreznom razdoblju ne smiju biti veći od 3.000.000,00 kn,
- ako je porezni obveznik ujedno i obveznik PDV-a, mora primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama,
- najkasnije do 15. dana u mjesecu nakon početka poreznog razdoblja dostaviti Poreznoj upravi Izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice.
Ako se porezni obveznici odluče za ovaj sustav oporezivanja dobiti, moraju ga primjenjivati najmanje tri sljedeća porezna razdoblja, osim ako ne ostvare prihode veće od 3.000.000,00 kn.
U obrascu PD NN propisane su stavke uvećanja i umanjenja porezne osnovice, pomoću kojih se porezna osnovica svodi na oporezivanje novčanog tijeka primjenom indirektne metode. Uz obrazac poreza na dobit po novčanom načelu bit će potrebno priložiti i podloge za provedena uvećanja i umanjenja porezne osnovice. Porezni obveznici koji se odluče na primjenu oporezivanja dobiti po novčanom načelu, a u ranijim razdobljima su primjenjivali oporezivanje dobiti po računovodstvenom načelu, morat će izvršiti korekcije temeljene na početnim stanjima (r.br. PD NN 28. - Iznos umanjenja prema članku 11.b stavcima 3., 4. i 5. Pravilnika). Polazna osnovica u prvoj godini dodatno se uvećava za sljedeće stavke iz početnog stanja: vrijednost zatečenih zaliha, dani predujmovi za robu i usluge, potraživanja od kupaca za robu i usluge, potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz popisa dugotrajne imovine, aktivna vremenska razgraničenja, zahtjevi za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza, a umanjuje se za sljedeće stavke iz početnog stanja: obveze prema dobavljačima za robu i usluge, obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge, pasivna vremenska razgraničenja, dugoročna rezerviranja, obveze za porez na promet i istovrsne poreze. Tako se izbjegava dvostruko oporezivanje odnosno umanjenje porezne osnovice (npr. u početnom stanju potraživanja od kupaca bila su uključena u prihode ranijih godina). Isto tako, bit će potrebno iskazati učinke privremenih razlika odnosno odgođenu poreznu imovinu ili obvezu.
Porezno priznati i nepriznati troškovi istovjetni su stavkama prijave poreza na dobit primjenom računovodstvenog načela.
Pošto se radi o složenom modelu utvrđivanja porezne osnovice, bilo bi dobro da porezni obveznici naprave analizu poslovanja i novčanog toka kako bi donijeli odluku ostaju li na postojećem načinu utvrđivanja dobiti po računovodstvenom načelu ili prelaze na utvrđivanje porezne osnovice po novčanom načelu.
