U ovom broju pišemo o oporezivanju dohotka koji hrvatski državljani ostvaruju u inozemstvu. Dohodak može biti ostvaren temeljem: nesamostalnog rada(plaće), mirovine, autorskih naknada, kamata, isplate dobiti ili dividende, samostalnog rada, imovine itd. Kako će se i gdje oporezivati dohodak ovisi o tome da li i na koji način Republika Hrvatska ima potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa državom u kojoj je dohodak ostvaren. Zato ne možemo generalizirati ali možemo skicirati osnovni princip oporezivanja inozemnog dohotka kada takav ugovor postoji.

Što znači izbjegavanje dvostrukog oporezivanja? To znači da će dohodak, ostvaren u državi potpisnici takvog ugovora, biti oporezovan ukupno do iznosa poreza koji bi platili da smo taj dohodak ostvarili u Hrvatskoj. Pritom mjesto oporezivanja može biti ili država u kojoj je dohodak ostvaren, ili Hrvatska, ili oboje.

Podnošenje godišnje porezne prijave poreza na dohodak obvezno je ukoliko je osoba tijekom godine ostvarila(primila) dohodak iz inozemstva, osim u slučaju inozemne mirovine.

Plaće

Dohodak od nesamostalnog rada hrvatskog državljana ostvaren u inozemstvu u pravilu se oporezuje u zemlji i prema propisima zemlje u kojoj se rad obavlja. To znači da će dohodak ostvaren npr. u Sloveniji prvo biti oporezovan prema slovenskim propisima. Na temelju potvrde o plaćenom porezu, u Hrvatskoj će se izvršiti oporezivanje do iznosa koji bi platili da smo taj dohodak ostvarili u Hrvatskoj.

Međutim, dohodak ostvaren u inozemstvu može biti oporezovan isključivo u Hrvatskoj ukoliko su kumulativno ispunjeni slijedeći uvjeti: 1) ako primatelj dohotka tijekom godine boravi u drugoj državi kraće od 183 dana i 2) ako poslodavac nije rezident te druge države i 3) ako poslodavac nema stalnu poslovnu jedinicu ili sjedište u toj drugoj državi. Primjer: hrvatski poslodavac uputi svog djelatnika, hrvatskog rezidenta, na rad u Sloveniju na vrijeme od 120 dana i nastavi mu za to vrijeme isplaćivati plaću. Poslodavac nema stalnu poslovnu jedinicu ili sjedište u Sloveniji. Budući da su kumulativno ispunjeni gore navedeni uvjeti, dohodak iz primjera oporezuje se u Hrvatskoj. Ukoliko nije ispunjen jedan od tri uvjeta, dohodak će biti oporeziv u Sloveniji.

Iznimno od navedenog, dohodak ostvaren iz radnog odnosa na brodu, zrakoplovu ili cestovnom transportu u međunarodnom prometu oporeziv je u državi gdje se nalazi sjedište poslodavca.

Mirovine

Mirovine i slične naknade oporezuju se u pravilu u zemlji u kojoj je primatelj mirovine rezident. Tako se mirovina hrvatskog rezidenta, koji je istu ostvario temeljem rada u npr. Njemačkoj, oporezuje po hrvatskim propisima. Kako je Zakonom o porezu na dohodak propisano da se mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu ne smatraju dohotkom, takva mirovina se niti neće oporezivati.

Autorske naknade

Autorske naknade u pravilu se oporezuju u državi u kojoj je primatelj dohotka rezident. Pritom, država u kojoj je dohodak ostvaren ima pravo propisati oporezivanje autorske naknade nerezidenata, ali se ugovorom utvrđuje gornja granica stope poreza. Npr. sa Slovenijom je ugovoreno da porezna stopa na autorsku naknadu smije biti najviše 5%, a sa Njemačkom 10% brutto iznosa naknade. Na temelju potvrde o plaćenom porezu u inozemstvu u Hrvatskoj se oporezuje samo razlika do iznosa poreza koji bi platili na tuzemni dohodak. Pritom, autorskim naknadama smatraju se naknade za književno, umjetničko ili znanstveno djelo, uključujući filmska djela, pravo na korištenje patenta, zaštitnog znaka itd. Da bi primatelj dohotka ostvario pravo na izbjegavanje dvostrukog oporezivanja u zemlji isplatitelja dohotka, potrebno je tamošnjim vlastima podnijeti dokaz o rezidentnosti. Primjer: hrvatski glumac ostvari bruto-honorar od 100 EUR u slovenskom kazalištu. Na temelju dokaza o hrvatskom državljanstvu, na isplaćeni honorar u Sloveniji će platiti porez od najviše 5%, dakle 5 EUR, a u Hrvatskoj na temelju potvrde o već plaćenom porezu, obračunati će mu se porez po tuzemnim propisima umanjen za plaćenih 5 EUR.
Još jednom napominjemo da se način oporezivanja razlikuje ovisno o zemlji u kojoj je dohodak ostvaren. Navedeni primjeri samo pobliže opisuju osnovne principe koji se primjenjuju prilikom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.