Kod sklapanja ugovora o zastupanju dogovorena je isplata brutto provizije na žiro-račun zastupnika. Koje su porezne obveze zastupnika i vođenja poslovnih knjiga? Napominjemo da je zastupnik nezaposlen.
Ovdje se radi o ostvarivanju drugog dohotka na koji se, prema propisima o porezu na dohodak, u pravilu, plaća predujam poreza na dohodak po odbitku, po stopi od 25% bez prava na priznavanje poreznog odbitka. Predujam poreza na dohodak, kao i propisane doprinose
obračuvana, obustavlja i uplaćuje isplatitelj prilikom svake isplate istodobno s isplatom. Međutim, porezni obveznik koji ostvaruje drugi dohodak, može na vlastiti zahtjev, podnošenjem prijave za upis u registar poreznih obveznika, utvrđivati ovaj dohodak
na način koji je propisan za obrtničke djelatnosti tj. na osnovi poslovnih knjiga. Zahtjev za oporezivanje na navedeni način porezni obveznik je obvezan podnijeti nadležnom poreznom tijelu, na početku ostvarivanja dohotka odnosno na početku obavljanja djelatnosti
ili do kraja godine za iduću godinu.
U tom slučaju navedena osoba je obvezna voditi poslovne knjige u koje će evidentirati sve poslovne primitke i poslovne izdatke tijekom godine te na osnovi tih podataka utvrditi dohodak kao i obrtnik. Na isti način ta osoba plaća mjesečni predujam poreza na
dohodak koji rješenjem utvrđuje nadležno porezno tijelo, a kako se radi o nezaposlenoj osobi koja nije osigurana po drugoj osnovi, navedena osoba obvezno uspostavlja status osigurane osobe te i pripadajuće obvezne doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje
plaća jednako kao i samostalni obrtnik. Iz navedenog proizlazi da navedenu proviziju-naknadu ugovorenu u brutto svoti možete izravno isplatiti na žiro-račun navedene osobe tj. poreznog obveznika samo pod uvjetom da je isti prethodno upisan u registar poreznih
obveznika.
Dakle, ukoliko navedena osoba nije upisana u registar poreznih obveznika, ugovorenu brutto svotu ne možete izravno i bezporezno isplatiti na žiro-račun te osobe, već prethodno treba na tu svotu obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak kao
i pripadajuće doprinose te joj isplatiti netto utvrđenu svotu.
Oporezivanje isplate provizije zastupniku
Ističemo kako su ovi savjeti samo informativne prirode, ograničeni načinom komunikacije, kao i prostorom koji nam je na raspolaganju za pružanje odgovora.
Neka od pitanja koja zaprimamo su posve konkretna, dok su druga općenita i paušalna, no i u jednom i u drugom slučaju nemoguće je u jednom odgovoru iscrpiti sve mogućnosti koje zakon i ostali propisi pružaju, osobito jer nemamo uvid u konkretnu dokumentaciju kojom podnositelji pitanja raspolažu. Za konkretne savjete koji će utjecati na Vaše odluke, predlažemo da se obratite izravno odvjetniku po svom izboru, pravniku, nadležnoj instituciji, sindikalnom pravniku ili sl.
Neki od odgovora u ovoj rubrici dani su još prije nekoliko godina, stoga postoji mogućnost da više nisu aktualni, s obzirom na izmjene zakona ili sudske prakse.
RI-TELEFAX d.o.o., Rijeka ne snosi posljedice za eventualne odluke korisnika koje bi slijedile iz upotrebe pravnih i drugih savjeta izloženih na burza.com.hr .
Izdvojeni članci
Kolika mora biti udaljenost dvorišne ograde od lateralnog kanala?
Na kojoj udaljenosti od ruba lateralnog kanala mogu graditi dvorišnu ogradu, s obzirom na to da je rub kanala udaljen samo 0,5 metara od mog građevinskog zemljišta?
Možemo li steći vlasništvo na temelju dosjelosti ako više od 68 godina koristimo zemljište?
Koristimo posjed više od 68 godina, a gradske vlasti su se, zbog atraktivnosti zemljišta, sada dosjetile da nam ga oduzmu. Na posjedu imamo kuću koju smo izgradili nakon osamostaljenja Hrvatske. Može li se pravno i pošteno steći pravo na posjed?
Darovao sam sestri dio zemljišta, ali nije ga uknjižila prije smrti. Imaju li njezini nasljednici pravo na to?
Brat i ja smo bili suvlasnici zemljišta. Svoju polovicu parcele darovao sam sestri, ali ona nikada nije uknjižila ugovor. Na bratov zahtjev, uz prijetnju tužbom, pristao sam na diobu zemljišta, i sada smo brat i ja upisani kao vlasnici svaki svoje polovice. Nažalost, sestra je preminula, a darovni ugovor nije predan u gruntovnicu. Imaju li sada njezini nasljednici pravo na taj darovni ugovor i ulazi li to zemljište koje sam joj darovao u njezinu ostavinu? Više puta smo razgovarali o tome – govorila je da joj je žao uzeti to zemljište jer je u boljoj financijskoj situaciji nego ja. Predlagao sam da ja odnesem ugovor u gruntovnicu ako ona pokrije troškove prijevoda, ali nije pristala. Na kraju mi je predložila sporazumni raskid ugovora. Dogovorili smo termin na sudu, ali je nažalost iznenada preminula od infarkta.
