Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 5%, na osnovicu utvrđenu kao tržišnu vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja, uzimajući pritom u obzir stanje nekretnine i lokaciju
Oporezivanje nekretnina prilikom nasljeđivanja, darovanja ili drugog načina stjecanja najvećim dijelom regulirano je Zakonom o porezu na promet nekretnina (NN 69/97, 153/02), te Odlukom Ustavnog suda (NN 26/00).
Što se zapravo oporezuje?
Oporezuje se promet nekretnina, a prometom se pritom smatra svako stjecanje vlasništva nad nekretninama, kao što je: kupoprodaja, zamjena, nasljeđivanje, darovanje, unošenje i izuzimanje nekretnina iz trgovačkog društva, stjecanje nekretnine prilikom likvidacije ili stečaja, stjecanje temeljem odluke suda ili drugog tijela, te ostali načini stjecanja.
Tko je obveznik plaćanja poreza?
Porezni obveznik pri nasljeđivanju je nasljednik ili zapisovnik (kada osoba nije imenovana nasljednikom), ako se radi o darovanju – daroprimatelj.
Mjesto oporezivanja
Porez na promet nekretnina plaća se prema teritorijalnom načelu. To znači da se oporezivanje odnosi isključivo na nekretnine u Republici Hrvatskoj. Drugim riječima, porez na promet nekretninama jednako plaćaju i domaće i strane osobe, ukoliko se radi o domaćoj nekretnini. Ukoliko domaća osoba stekne (naslijedi) nekretninu u inozemstvu, po istom načelu, u RH neće morati platiti porez na stečenu imovinu.
Strana osoba može steći nekretninu na području RH pod pretpostavkom uzajamnosti (da država iz koje osoba dolazi priznaje isto pravo za hrvatske državljane).
Porezna stopa
Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 5%, na osnovicu utvrđenu kao tržišnu vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja, uzimajući pritom u obzir stanje nekretnine i lokaciju. Najčešće se vrijednost utvrđuje temeljem podataka iz isprave o stjecanju. Porezna uprava ima ovlaštenje izvršiti procjenu imovine, ako to smatra potrebnim.
Kada više nasljednika stječe nekretninu, porezna osnovica utvrđuje se za svakoga posebno.
Ukoliko se na stečenoj nekretnini nalaze zaštićeni najmoprimci, što ima za posljedicu nemogućnost korištenja u trenutku stjecanja od strane nasljednika, isto ne odlaže nastanak porezne obveze, ali smanjuje osnovicu za obračun poreza.
Nastanak porezne obveze
Porezna obveza nastaje u trenutku pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili odluke suda ili drugog tijela.
Porezna oslobođenja
Plaćanja poreza na promet nekretnina oslobođeni su nasljednici prvog reda u odnosu prema davatelju nekretnine, te osobe koje nekretninu stječu temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju.
Također su oslobođeni:
1. bračni drug, potomci, predci i posvojenici umrlog ili darovatelja,
2. braća i sestre, njihovi potomci, te zetovi i snahe umrlog ili darovatelja, ako je predmet nasljeđivanja ili darovanja poljoprivredno gospodarstvo, a poljoprivreda im je osnovni izvor prihoda,
3. braća i sestre, njihovi potomci, te zetovi i snahe umrlog ili darovatelja, ako je predmet nasljeđivanja ili darovanja nekretnina, a s ostaviteljem ili darovateljem su živjeli u gospodarskoj zajednici u vrijeme izgradnje građevine, stjecanja druge nekretnine, ostaviteljeve smrti ili primitka dara,
4. bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose vezano uz rastavu braka,
5. pravne i fizičke osobe kojima RH ili jedinica lokalne samouprave i uprave daruje ili daje nekretninu bez naknade kao odštetu ili po nekoj drugoj osnovi vezano uz Domovinski rat.
Porezni obveznik dužan je prijaviti nastanak porezne obveze Poreznoj upravi na području gdje se nekretnina nalazi u roku od 30 dana od dana nastanka nasljedstva ili darovanja. Uz prijavu, porezni obveznik podnosi ugovor ili drugu odgovarajuću pravnu ispravu. Porezna uprava potom donosi rješenje o utvrđivanju poreza s rokom plaćanja poreza od 15 dana od dana dostave rješenja.
