Naš čitatelj U.V., iz, kako sam navodi, “opožarenih splitskih krajeva” pita:

“Tijekom katastrofalnog požara u mjestu S. u splitskom zaleđu, moj susjed kojemu sam nudio osiguranje kuće od požara u nekoliko navrata tijekom prošlih godina nije sklopio osiguranje od požara. Sad, kad je vidio da je vrag odnija šalu, molio me da mu osiguran kuću, jer zna da sam ja zastupnik osiguratelja X i da mi je to posao. Nisam to učinija jer san morao gasiti požar pa nisan imao vrimena. Malo me savjest pekla jer mu je mogla izgoriti kuća, a on bez osiguranja... A čuja san s druge strane da takvo osiguranje i da san ga sklopio ne bi bilo valjano...”.

Lijepo je da zastupnik ima savjest i da je nudio susjedu osiguranje kuće od požara, jer to je najosnovnije osiguranje koje vlasnik kuće može i treba imati, da ne bi kad se nesreća dogodi, kao sada u okolici Splita, čekao državnu pomoć, koja će, ako i koliko dođe, doći tko zna kad. A primjer Croatia osiguranja pokazuje da su osiguratelj spremni organizirati brzu prijavu i procjenu štete od požara i brzo isplatiti osigurninu temeljem sklopljenog ugovora.

Da se vratimo na problem valjanosti ugovora o osiguranju koji bi bio sklopljen dok se rizik požara približavao kući koju je susjed htio u tom trenutku osigurati. U čl. 922. Zakona o obveznim odnosima stoji da se može osigurati samo onaj rizik/opasnost koji predstavlja budući, neizvjestan i nezavisan od isključive volje ugovaratelja osiguranja i osiguranika. U st. 3. istoga članka Zakon izričito kaže da je ugovor o osiguranju ništetan ako je u trenutku njegovog sklapanja već nastao osigurani slučaj, ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da će nastupiti.

Sudovi su se imali priliku izjasniti o ovoj odredbi kod poplava koje su se prošlih godina događale i redovno su stajali na stajalištu da su ugovori o osiguranju zgrada od poplave koja je upravo bila u plavljenju – ništetni. To svakako vrijedi i za rizik požara. Prema tome, da je naš čitatelj i sklopio ugovor o osiguranju zgrade svoga susjeda od požara koji se upravo približavao, osiguratelj bi mogao isključiti svoju obvezu isplate osigurnine pozivom na gore citiranu odredbu Zakona o obveznim odnosima.