S obzirom na zakonsku definiciju osiguranog slučaja (članak 898. Zakona o obveznim odnosima), po kojoj događaj s obzirom na koji se sklapa osiguranje mora biti budući, neizvjestan i nezavisan od isključive volje ugovaratelja osiguranja, namjerno uzrokovane štete isključene su iz osiguranja. Stranke ne mogu ugovoriti nešto drugo, jer je navedena odredba Zakona prinudne naravi. No, svi ostali slučajevi isključenja iz osiguranja ovise o volji ugovornih stranaka ugovora o osiguranju. U stvari, ovise o volji osiguratelja, jer oni donose uvjete osiguranja i unaprijed utvrđuju koji su slučajevi isključeni iz osigurateljnog pokrića. Zaključivši ugovor o osiguranju ugovaratelj osiguranja pristaje na te uvjete, dakle, pristaje i na predviđena isključenja. Jedan od najčešćih slučajeva isključenja iz osigurateljnog pokrića, posebno kod osiguranja od posljedica nesretnog slučaja, jeste nastanak štetnog događaja zbog djelovanja alkohola. Pri tome valja imati na umu da je, za primjenu klauzule isključenja, nužno dokazati uzročnu vezu između djelovanja alkohola i nastupa štetnog događaja. Teret dokaza da uzročna veza postoji leži na osiguratelju. No, kako u životu biva, u pravilu više uzroka djeluje na nastanak nekog štetnog događaja. Koji, dakle, od uzroka uzeti kao odlučujući? Inicijalni uzrok, događaj koji je pokrenuo uzročni lanac? Zadnji i neposredni uzrok? Najbliži uzrok? Uzrok koji je imao pretežni utjecaj na nastanak nezgode? Odgovori mogu biti različiti i stajališta sudova i teorije nisu istovjetni. Kako stvar može biti komplicirana možemo vidjeti na jednom predmetu (Općinski sud Rijeka, br. P-698/00): osiguranik, kolektivna polica osiguranja od nezgode s osiguranom svotom za slučaj smrti 30.000 kuna. Nakon što je 26. studenoga, u ranim jutarnjim satima došao doma pod utjecajem alkohola (u krvi 2,05 g/kg, u mokraći 2,24 g/kg), žestoko se posvađao sa suprugom, nakon čega je odlučio prespavati u svom osobnom vozilu, koje se nalazilo u zatvorenoj garaži. Upalio je motor, stavio grijanje u funkciju, te legao na stražnje sjedalo na desni bok i ispod glave u obliku jastuka savio smeđu kožnu jaknu, nakon čega je zaspao. Nažalost, nije se više probudio. Prema nalazu i mišljenju vještaka toksikologa umro je nasilnom smrću zbog trovanja ugljičnim monoksidom, a njegova alkoholiziranost nije ni u kakvoj vezi s uzrokom smrti, ali da je mogla doprinijeti odigravanju događaja. Rodbina, preko odvjetnika, tuži osiguratelja za isplatu osigurane svote. Ovaj odbija, uz tvrdnju da je nezgoda posljedica alkoholiziranosti. Odvjetnik ustraje na tvrdnji da je neposredni uzrok smrti trovanje plinom, a ne alkoholiziranost. Dakle, među strankama je sporno da li je slučaj isključen iz osiguranja. Prema sudu, točno je da nema uzročne veze između nesporne alkoholiziranosti i smrti. Međutim, odredba uvjeta osiguranja ne odnosi se na alkoholiziranost kao uzrok smrti, već se odnosi na situaciju kada je nesretni slučaj u uzročnoj vezi s alkoholiziranim stanjem. Iz dokaza koje je sud prikupio razvidno je da je alkoholiziranost pokojnika u direktnoj, uzročnoj vezi s nastankom nesretnog slučaja, koji je za posljedicu imao smrt istoga. Zato je sud stao na stajalište da je nesretni slučaj isključen iz osigurateljnog pokrića.